Vidljiv je jasan trend opadanja inflacije na mjesečnoj bazi, posebno se vidi da je najmanji utjecaj na inflaciju cijena energenata, a to je upravo zato što je Vlada donosila mjere koje su praktično zamrznule i cijenu plina i struje te snizile cijene naftnih derivata. Istaknuo je to u petak premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade. Poručio je i kako očekuje od svih da se ponašaju vrlo racionalno pri formiranju cijena, jer su Vlada i država dali temeljne pretpostavke da inflacija bude obuzdana.

Državni zavod za statistiku objavio je u četvrtak prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u svibnju stopa inflacije iznosila 7,9 posto u odnosu prema svibnju 2022., a u odnosu prema mjesecu prije bila je 0,5 posto. To znači usporavanje inflacije šesti mjesec zaredom i njezinu najnižu stopu od ožujka lani.

Plenković se osvrnuo i na rast BDP-a u prvom kvartalu od 2,8 posto. Iz dosadašnjeg iskustva, rekao je, s priličnom sigurnošću može se procijeniti da će zasigurno i drugi i treći, a vjerojatno i četvrti kvartal biti "itekako dobri", a da će ukupni rast u ovoj godini biti viši od prognoziranih 2,2 posto. Ministar financija Marko Primorac izjavio je nakon sjednice kako je vrlo izvjesno da će Vlada dodatno revidirati svoje projekcije rasta BDP-a. "Očekujemo nastavak ublažavanja inflatornih pritisaka i u idućem razdoblju, a da će prosjek inflacije na godišnjoj razini biti nešto veći od europskog prosjeka, ali ne toliko zabrinjavajući", izjavio je Primorac. Na pitanje novinara može li se očekivati rast BDP-a u ovoj godini iznad tri posto, Primorac je rekao da "nisu sigurni" u ovom trenutku te da je situacija i dalje neizvjesna. No ponovio je da su izgledi dobri, u kontekstu i vrlo povoljnih najava turističke sezone, očekivanih investicija, pa tako i onih u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i ubrzavanja procesa obnove nakon potresa, koje će također potaknuti potražnju i rast. Njemačka, važan hrvatski vanjskotrgovinski partner i tržište s kojeg dolaze brojni turisti, ušla je u tehničku recesiju, no Primorac ne očekuje znatan utjecaj toga. "Nije to smanjenje gospodarskog rasta u Njemačkoj toliko zabrinjavajuće, ali svakako da sve te informacije bude dodatan oprez", izjavio je.

S obzirom na to da su mnogi suglasni kako je porez na nekretnine dobra ideja, što uostalom smatra i sam ministar, novinari su ga pitali zašto se on ne uvodi. Primorac je rekao da je porez na nekretnine vrlo osjetljivo političko pitanje i kako definitivno neće biti uveden u mandatu ove vlade, s obzirom na to da je bitno poštovati ono što stoji u programu Vlade, u kojem ga nema. Većina zemalja EU-a ima taj porez, napomenuo je Primorac, no dodao je da još ne postoji jasan konsenzus o tome na koji način bi on trebao biti obračunavan i što bi trebala biti porezna osnovica.