Magazin
DRUŠTVENI NEGATIVIZAM (I)

I kad je nešto dobro,
proglasi se lošim
Objavljeno 3. lipnja, 2023.
Višak negativnih emocija: Konstanta koja remeti stabilnost i razvoj društva...

Najava novih poreznih izmjena (minireforme) izazvala je veliko protivljenje oporbe koja tvrdi da će država značajno uskratiti prihode gradovima i općinama, dok vladajući poručuju da nijedna vlada nije toliko napravila na poreznom rasterećenju građana kao ova HDZ-ova. Isto tako oporba je oštro kritizirala i Zakon o izbornim jedinicama. Smatraju da će situacija biti lošija nego sada.



Naravno, kod nas se oko svih tema, pa i ovih aktualnih uobičajeno ne biraju riječi. Umjesto konstruktivne rasprave i dijaloga, sve se na kraju svodi na nesnošljivost i udaljavanje od biti navodnih spornih pitanja. U svemu najviše prednjače pojedine oporbene stranke, poput SDP-a, Možemo!, a naročito Mosta te pojedinih njihovih zastupnika poput Peđe Grbina, Sandre Benčić i Nikole Grmoje. A evo i primjera iz Domovinskog pokreta, čiji je predsjednik Ivan Penava, između ostaloga, poručio da se poreznom reformom neće ništa dobiti: "Nema pomaka dok imamo premijera koji predstavnicima građana govori auf wiedersehen", kaže Penava. E, sad, razumijeli Penavine verbalne eskapade ili ne, svejedno, one su već našle svoj javni prostor.

DEŽURNI NEGATORI


Oporba je i Vladin model izbornih jedinica oštro kritizirala. Tako Sandra Benčić (Možemo!) kaže da prijedlog Zakona "pokazuje da HDZ ponovno krade izbore i namješta izborne jedinice" da sebi poveća izglede za uspjeh. "Do sada smo imali tri izborne jedinice koje su pratile granice županija, a od danas nemamo nijednu, jer svaka izborna jedinica cjepka minimalno jednu županiju, a imamo i frankenštajnsku 7. izbornu jedinicu, u kojoj birači iz Kutine i Novske glasaju s onima s Paga", rekla je Benčić te poručila da smo "od danas u poziciji neustavnosti budućih izbornih jedinica". Peđa Grbin (SDP) smatra da prijedlog Zakona o izbornim jedinicama manje poštuje ono što je Ustavni sud odlučio nego sustav koji smo imali dosad. Božo Petrov (Most) također je, kao i Grbin, izjavio da je predsjednik Ustavnog suda Šeparović bio i bit će produžena ruka vladajućih. S druge, pak, strane sabornice, oporbi je odgovorio Hrvoje Zekanović: "Nisam imao namjeru doći pred kamere, ali kad sam u prolazu čuo gospodina Petrova, jednostavno sam morao. Meni je nejasno kako hrvatska oporba, bez obzira na objektivne rezultate koje radi ova Vlada - ne može u jednom trenutku reći nešto je dobro, nešto valja", poručio je zastupnik HDS-a Zekanović. Na kraju "zakucajmo" nadasve "elokventnim" zastupnikom Mosta Nikolom Grmojom koji je izjavio da ovako prekrojene izborne jedinice trebaju osigurati HDZ-u pobjedu na izborima i prikriti pravo stanje broja birača. Grmoja je otišao još dalje najavivši da će Most, kada bude na vlasti (sic!), omogućiti veću participaciju građana, uvesti elektroničko ili dopunsko glasovanje, kao i obvezno glasovanje te srediti popis birača, pa onda zalutao u stotu temu - upozorio je da u lipnju istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima te kako strahuje da će "oni dovesti jeftinu radnu snagu, dodatno rušiti cijenu rada i izazvati novo iseljavanje". Ako je i od Grmoje, zbilja je previše!

Nakon svih primjera prozivanja u političkom i uopće javnom diskursku ne čudi što i dalje ostaje nepoznanica potreba širenja nezadovoljstva i defetizma i kada je to potrebno, a i kad nije, bez obzira na to što se odnosilo na oporbeni opis posla. A možda je, što nikada nećemo doznati, sve moglo biti mnogo bolje, naročito ako se prisjetimo davno izrečenih pomirbenih riječi premijera Andreja Plenkovića, a koje kao da su sažetak svega što trenutačno razmatramo. Iako poduža izjava, zbog aktualnosti koja vrijedi i nakon više godina, prenosimo je u cijelosti. Evo što je tada izjavio Plenković: "Počeli smo rješavati najsloženije probleme u Hrvatskoj koji su se godinama gomilali. Gradimo gospodarstvo na zdravim i modernim temeljima. O tome svjedoče pozitivni gospodarski trendovi koje ostvarujemo. Možda ne uvijek dovoljno brzo koliko bismo željeli, ali sigurno mnogo brže i u većoj mjeri nego ranije vlade. Želimo vratiti optimizam Hrvatskoj... U hrvatskom interesu sasvim sigurno nije bezidejnost, ispraznost i demagogija velikog dijela političke scene. Takve tendencije nisu specifične samo za Hrvatsku, nego je očito da uzimaju sve većeg maha diljem Europe. Novo informacijsko i digitalno okruženje, posebice na društvenim mrežama, pruža neizmjerne mogućnosti i slobode. Ali, nažalost, omogućava također i nove načine i kanale komunikacije koje se lako mogu zlorabiti za širenje neprihvatljivog, neistinitog, ili teško provjerljivog sadržaja - i to zbunjuje javnost. To postavlja nove izazove za demokratski poredak diljem svijeta. Kao najveća hrvatska stranka, imamo i najodgovorniju ulogu u obrani od populizma i demagogije. Izazovi s kojima se suočavamo su složeni i ne postoje jednostavni, brzi, instant-odgovori. No radimo i borimo se, ali na ozbiljan i odgovoran način. Mi problemima nalazimo rješenja, dok oporba u rješenjima samo traži probleme!", zaključio je Plenković.

Bilo kako bilo, u Hrvatskoj s novim dozama optimizma uglavnom ni dandanas ništa. Koliko se god vladajući trudili u provođenju sustavnih reformi, za što im počesto priznanje odaje i Europska komisija, prema oporbi novih reformi, razvitka i političke stabilizacije kao da ni nema. A da bi se sve ostvarilo, realizirali planovi i teorija provela u praksi, potrebna je prije svega i poprilična društveno-politička stabilnost koja, doduše načelno postoji, no također postoje i oni koji takvu stabilnost konstantno narušavaju, pri čemu je i uloga nekih od mainstream medija uobičajeno negativistička, a na snazi "strategija loših vibracija" kojom smo svednevice zatrpani. Naime, u društvo kakvo je hrvatsko, sklono pretjerivanjima i histeričnim reakcijama na sve i svašta, ništa bolje ne treba očekivati ni u mjesecima koji slijede u izbornoj (idućoj) godini, koja dolazi s kampanjom koja je već započela. Jer dok "na papiru", a dijelom i u praksi, niz Vladinih poteza ulijeva povjerenje i doima se optimistički (rast plaća, sniženja poreza, porezne olakšice i dr.), konstantno prozivanje i podmetanje klipova, čime se bavi veći dio oporbe, ali i neki od ljevičarsko-desničarskih mainstrem medija, uz dakako razglabanje o aferama na način da se njima manipulira te uz sve to naglašavaju još i otrcane ideološke teme, umnogome djeluje opstruktivno umjesto konstruktivno na društvo u cjelini.

TROVANJE STVARNOSTI


Doduše, istina ipak pobjeđuje laž, makar to čini sporo, pa se može zaključiti da dežurni katastrofičari gube tlo pod nogama, premda se i dalje trude trovati svakodnevicu, odnosno nastavljaju s podvalama kojima teško da itko ozbiljan još može vjerovati. A bilo da zagovaramo optimizam ili realizam, što bi načelno trebalo biti jedno te isto, otpor defetizmu i beznađu jedini je mogući put koji vodi u bolje sutra. Pritom naravno država (vlast) može i mora učiniti više nego do sada (obnova od potresa, primjerice), ali isto tako i sami, kao društvo u cjelini, moramo poraditi na promjeni ponašanja.

Jer kad sve sve zbroji i oduzme, poslužimo se otrcanom frazom, ostaje dojam da se u Hrvatskoj mnogo toga svodi na to da se stvarnost učini što crnjom, a vlast što lošijom. Nikako da suzbijemo duh palanke. Nadalje, neodoljive povlastice, a manje rad za opće dobro, to je ono što većinu privlači u politiku, dok su odgovorni parlamentarizam i dobrobit građana, koji su političare birali, u drugom planu. Svjedočili smo tome bezbroj puta, pa tako i u posljednje vrijeme. Drugim riječima, kao da smo društvo loših vibracija, da dobre vijesti nikad nisu dovoljno dobre i uvijek su loše, da nam višak negativnih emocija konstantno remeti stabilnost i razvoj društva, da ništa nije dovoljno dobro i uspješno da se to ne bi proglasilo lošim i promašenim!

Sve se to doima kako fenomen kojeg dodatno potiču politički populizam i demagogija, kao i medijska prezentacija i javnost sklona izokrenutoj percepciji stvarnosti. Jednostavno rečeno, takvi smo kakvi smo, funkcioniramo u nekakvom svom društvu spektakla, u kojem vrijede neka naša pravila. Premda, da sad ne ispadne sve defetistički i beznadno, razum nalaže da treba pohvaliti "zrno razuma" iz kojeg je realno očekivati da na koncu optimizam procvjeta i zadovoljstvo nadvlada pesimizam. Pošteno govoreći, uspjele krizne mjere aktualne Vlade, uključujući i porezne promjene, ubrzana obnova područja stradalog od potresa, preoblikovanje izbornih jedinica, rast BDP-a, sve bolji investicijski rejting države i dr., apsolutno su i više nego jaki argumenti da na sutrašnjicu ipak gledamo kroz pozitivnu optiku...

Damir Gregorović
Nemoć pariranja
Dok se oporba (bar njezin glavni dio) ne presloži i zbroji dva plus dva, podsjetimo kako je došlo do toga da trenutačno HDZ-u s koalicijskim partnerima ne može parirati. Naprosto oporba kao da ne postoji. Sve je počelo stranačkim svađama i raskolima. Problem je što oporba, lijeva i desna i liberalna, HDZ-u naprosto ne zna doskočiti. Uza sve što predstavlja HDZ, nitko ne uspijeva biti bolji. Konačno, podsjetimo i na to da se u politici pluralizam odnosi na sustav u kojem se sudjelovanje mnoštva grupa i društvenih sektora u političkom životu jednog naroda prihvaća, tolerira i priznaje. U tom smislu, politički pluralizam vrednuje, promiče i brani pravo na postojanje i sudjelovanje političkih aktera različitih ideja, položaja i tendencija, kao i njihovu organizaciju unutar demokratskog društva...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IZV. PROF. DR. SC. MARTA ZORKO, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU

Podrška Ukrajini pokazuje da je EU odlučniji nego što je bio 2014. godine

2

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Egipat se prilagodio novoj stvarnosti, a odnosi s Hrvatskom su izvrsni

3

SMJEROKAZI SADAŠNJICE I SUTRAŠNJICE: ULAGANJE U OPSTANAK I NAPREDAK...

Svako kašnjenje s prilagodbom moglo bi nas skupo koštati