Za razliku od drugih zemalja Europske unije, većina starijih od 50 u Hrvatskoj ima riješeno stambeno pitanje, dobre socijalne veze i ekonomsku situaciju u skladu s općom, a porast njihova životnog standarda moguće je ostvariti boljom dugotrajnom zdravstvenom skrbi i mirovinom.

Pokazuju to rezultati predstavljeni u četvrtak u sklopu završne konferencije "SHARE - istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi", istraživanja u kojem sudjeluje 28 europskih zemalja. To je jedinstven projekt unutar Europske komisije kojim se trend sve većeg starenja stanovništva u Europi želi razmotriti kroz sve strateške dokumente, zakonske okvire i akcijske planove. "Ta znanstvena podloga bit će nam korisna za promišljanje o svim našim budućim aktivnostima", rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić. Ministar je pri tome podsjetio kako Vlada želi osnažiti aktivno starenje u Hrvatskoj, osnažiti mirovinski stup i u kontinuitetu raditi na adekvatnosti mirovinskog sustava i mirovinskih primanja. "Vlada je u kontinuitetu povećala prosječne mirovine za nešto više od 38 posto, a intervencijama i dodatnim osnaživanjem najniže mirovine povećala je za 48 posto", istaknuo je Piletić. Dodao je kako kroz europske fondove žele osnažiti i proces deinstitucionalizacije, pa jačaju infrastrukturu i osiguravaju izvaninstitucijske usluge diljem Hrvatske u obliku raznih aktivnosti, dnevnih boravaka, dnevnih centara te programa "Zaželi", kojim osiguravaju usluge pomoći u kući i zapošljavaju dugotrajno nezaposlene žene.

Voditelj projekta SHARE u Hrvatskoj s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Šime Smolić naveo je da je glavni cilj projekta razumjeti kako će proces demografskog starenja utjecati na socijalne, mirovinske i zdravstvene politike te kako ćemo se mi kao društvo nositi s tim izazovima u budućnosti. Riječ je o europskoj studiji o starenju koja se provodi od 2004., a Hrvatska se pridružila 2015. Prednost projekta je što se mogu pratiti razlike među članicama EU-a. "Jasno uočavamo razlike između postsocijalističkih zemalja, odnosno novih članica EU-a, i starih članica u organizaciji i pružanju dugotrajne zdravstvene skrbi. Tu vidimo da se naši sustavi tek polako razvijaju, a u nekim su članicama jako dobro razvijeni sustavi pružanja skrbi starijim i nemoćnim osobama", rekao je Smolić.

Kao jedan od izazova budućnosti naveo je deinstitucionalizaciju, odnosno trend starenja kod kuće, a, za razliku od Hrvatske, u zemljama poput Njemačke ili Skandinavije rješavanje stambenog pitanja starijih jako je velik problem. Kada se gledaju socijalne mreže, u Hrvatskoj su još uvijek jake obiteljske i prijateljske veze, što pridonosi boljoj kvaliteti života i boljem zdravstvenom i mentalnom zdravlju. Gledajući pandemiju COVID-a, istraživanje pokazuje relativno dobre rezultate kao posljedicu mjera i potpora, a za mentalno zdravlje postoje kontradiktorne informacije - smanjila se usamljenost jer su ljudi više provodili vrijeme zajedno u višegeneracijskim kućanstvima, no mentalno zdravlje pogoršalo se onima koji su bili lošije i prije pandemije. Smolić je naveo kako je ekonomska situacija u skladu s općom ekonomskom situacijom, odnosno da Hrvatska populacija od 50+ nije ni najgora, a ni najbolja u Europi, jer postoje zemlje, poput Rumunjske, Bugarske, Mađarske, čak i baltičke zemlje, s lošijom ekonomskom situacijom te populacije.