Objavljeno 2. lipnja, 2023.
”Proizvodnja je zahtjevna, a u distribuciji ne postoji mogućnost ‘podvaljivanja’”
Prelazak s "klasične" na ekološku poljoprivrednu proizvodnju, bila je tema okruglog stola održanog u HGK-u Županijskoj komori Osijek, u suradnji s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede.
Na skupu se govorilo o tome što je ekološka proizvodnja i zašto je ona bitna za budućnost proizvodnje hrane, o koracima prelaska s konvencionalne na ekološku proizvodnju, odnosno stjecanju ekološkog znaka, kontroli provedbe ekoloških pravila, potporama u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Igor Mikulić, iz Županijske komore Osijek, istaknuo je kako u našoj zemlji već niz godina raste broj poljoprivrednih proizvođača koji imaju ekološki certifikat, ali rastu i poljoprivredne površine na kojima se odvija ekološka proizvodnja. "U Hrvatskoj imamo više od 6000 proizvođača s ekocertifikatom i oko 124 tisuće hektara površina na kojima se odvija takva poljoprivredna proizvodnja", rekao je Mikulić te dodao kako još nema dovoljno površina u ekološkoj proizvodnji.
Predstavljeni su primjeri dobre prakse u ekološkoj proizvodnji, kao i distribuciji proizvoda. Leonard Kovač iz tvrtke Europlantaže, jedne od najvećih proizvođača ekološki uzgojene kamilice u Hrvatskoj te distributer ekovišnje, naglasio je kako za kamilicu imaju osiguran plasman dugogodišnjim ugovorom kupaca na zapadnim tržištima. "Najzanimljiviji je i izazovan dio u segmentu voća, naime, proizvođač smo i distributer višanja i konvencionalne i ekološke proizvodnje. U prošloj smo godini izvozili na zapadna tržišta, od Italije, Njemačke, Austrije, Mađarske..., tisuću tona višanja od čega je značajan dio, čak 25 posto, bio ekološka višnja. Proizvodnja je zahtjevna, ali tek se u distribuciji i prodaji pokaže je li taj proizvod proizveden na pravi način te ne postoji nikakva mogućnost ‘podvaljivanja‘ robe koja nije proizvedena prema strogim ekološkim pravilima, jer osim certifikacija nadzornih tijela koja nas obilaze i prate proizvodnju, kupci na stranim tržištima još višestruko robu analiziraju", pojasnio je Kovač.
Stjepan Zorić iz Erduta, proizvođač koji ekološku ratarsku proizvodnju ima na površini od 250 hektara, kazao je kako je već drugi ciklus u ovakvoj proizvodnji. "Od početka smo zadovoljni i ostat ćemo u tome. Najveći motiv bile su nam cijene poljoprivrednih proizvoda na europskom tržištu koje su nam se ponudile. Svladali smo sve izazove u proizvodnji i imamo stalne partnere, primjerice za naš kukuruz, koji nema zahtjevnu agrotehniku i jako dobru cijenu postižemo za njega", rekao je Zorić.
Nataša Uranjek, ovlaštena za provođenje službenih kontrola u ekološkoj poljoprivredi, pojasnila je kako kod prelaska s ekološke na konvencionalnu proizvodnju postoji prijelazno razdoblje i moraju se zadovoljiti uvjeti, a s obzirom na poticaje naši su prozvođači vrlo zainteresirani za ovaj način proizvodnje u koju nerijetko ulaze i nesvjesni što sve trebaju zadovoljiti.
Tihana Eršek Cicvarić
OBŽ NA VRHU
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Romeo Jukić pojasnio je kako Osječko-baranjska županija ima 212 tisuća obradivih hektara, od čega 17,999 hektara u ekologiji i na samom je vrhu kao županija. “Prema broju proizvođača od ukupnog broja u ekološkoj proizvodnji, koji iznosi 6400 u Hrvatskoj, u našoj je županiji 14,3 posto. Ako pogledamo prerađivačke organizacije, odnosno one proizvođače koji prerađuju svoje prehrambene proizvode, imamo ih u Hrvatskoj registrirano 380, a u OBŽ-u ih je 129. Dakle, 34 posto prerađivačke industrije za ekološku proizvodnju nalazi se u našoj županiji koja daje znatna sredstva, ulaže i podržava ovaj način proizvodnje”, rekao je Jukić te dodao kako je proizvođačima potrebna i edukacija na višoj razini te uključivanje više dionika.