Objavljeno 30. svibnja, 2023.
NATO šalje dodatne snage na Kosovo nakon sukoba KFOR-a i srpskih prosvjednika.
Trideset NATO-ovih vojnika i 52 prosvjednika ozlijeđena su u sukobima u ponedjeljak u kosovskom gradu Zvečanu. Europska unija i Sjevernoatlantski savez pozvali su na deeskalaciju nasilja. Nemiri na Kosovu izbili su kada su albanski gradonačelnici ušli u općine u sjevernom, većinski srpskom, dijelu zemlje. Srbi su bojkotirali te izbore, održane u travnju.
"Kao odgovor na nedavne nemire i ozljeđivanje 30 članova KFOR-a, NATO je naredio slanje Operativnih rezervnih snaga (ORF) na zapadni Balkan", priopćio je vojni savez. U međuvremenu, srpski prosvjednici u utorak su u mjestu Leposaviću razbili dva automobila albanskih novinara. Maskirani muškarci pristupili su automobilu s oznakom "A2, podružnica CNN-a", te mu razbili vjetrobransko staklo, prenio je Reutersov svjedok. Razbijeno je još jedno vozilo, druge medijske kuće. Nitko nije ozlijeđen u ta dva incidenta.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić od veleposlanika zapadnih zemalja zatražio je da "urazume" kosovskog premijera Albina Kurtija, kojeg smatra odgovornim za najnovije incidente, priopćio je njegov ured. Vučić je veleposlanicima tzv. kvinte - SAD-a, Britanije, Njemačke, Italije i Francuske, istaknuo "veliko nezadovoljstvo i snažnu zabrinutost" navevši kako dio međunarodne zajednice nastavlja tolerirati "jednostrane poteze Prištine, koji dovode do nasilja nad srpskom zajednicom". Ustrajao je da "Kurti mora povući" posebne policijske postrojbe, "jer Srbi nikada neće prihvatiti njegovu okupaciju". Vučić se također sastao i s veleposlanicima Kine i Rusije u Beogradu. Prema priopćenju iz Vučićeva ureda, Kina je istaknula zabrinutost zbog incidenta i podupire napore Srbije "u očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta te se protivi jednostranim akcijama Prištine". Nakon sastanka s veleposlanikom Rusije priopćeno je da Moskva ima "najozbiljniji pristup" u praćenju razvoja situacije i drži da "razvoj događaja može izazvati ozbiljnu krizu, čak eksploziju u cijeloj regiji".Desetci vojnika NATO-a osiguravali su u utorak općinsku zgradu u Zvečanu. Nekoliko Srba okupilo se ispred zgrade, ali je situacija bila mirna, potvrdio je reporter Reutersa. Vojnici iz SAD-a, Italije i Poljske stajali su nasuprot njima u opremi za suzbijanje nereda.
Hrvatski kontingent na Kosovu je na sigurnom, neće doći do njegova povlačenja, te se situacija stabilizira, rekao je ministar obrane Mario Banožić. Kazao je kako su pripadnici 39. hrvatskog kontingenta (HRVCON), sudionici u misiji KFOR-a, dali svoj doprinos kao sanitetski tim. Ministar je rekao da Hrvatska kao "odgovorna članica NATO-a" ima svoje obaveze, koje ispunjava na najbolji način. HRVCON ukupno ima 151 pripadnika.
Dijana Pavlović
Albin Kurti
kosovski premijer
U demokraciji nema mjesta fašističkom nasilju - nema pozivanja od glasačkog listića do metka.
ODGOVOR VUČIĆU
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je, nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao kako je Zagrebu u interesu rušenje njegove vlasti, da Hrvatska nema skrivenu agendu rušenja bilo koje vlasti u susjednoj državi, dodavši da se Beograd previše opterećuje pisanjem hrvatskih medija. “Kada bismo mi bazirali naše odluke o odnosu sa susjednom zemljom, a to je Srbija, na temelju njihovih medija, onda bismo mi škrto razgovarali jako puno godina”, dodao je.
NASILJE UNAZAĐUJE KOSOVO I CIJELU REGIJU
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg osudio je u utorak "neprihvatljive" napade koje su počinili srpski prosvjednici na mirovne snage NATO saveza na Kosovu, pozvavši Prištinu i Beograd da djeluju na "deeskalaciji" te je najavio slanje dodatnih 700 vojnika na Kosovo.
"Snažno osuđujemo ove ničim izazvane napade na naše snage na sjevernom Kosovu" u kojima je ozlijeđeno oko 30 vojnika KFOR-a, rekao je Stoltenberg na tiskovnoj konferenciji u Oslu, dan nakon što je u sukobima ozlijeđeno 30 NATO vojnika i 52 prosvjednika.
"Nasilje unazađuje Kosovo i cijelu regiju" i ugrožava težnje balkanskih zemalja da se približe NATO-u, upozorio je.
Čelnik zapadnog saveza istaknuo je da "Priština i Beograd moraju poduzeti konkretne korake na deeskalaciji situacije: suzdržati se od svakog novog neodgovornog ponašanja i uključiti se u dijalog koji omogućuje EU, što je jedini put do trajnog mira".