Novosti
U SEDAM GODINA BDP VEĆI ZA 20 MILIJARDI EURA

Gospodarstvo raste već devet kvartala, ove godine očekuju se rekordni prihodi od turizma
Objavljeno 31. svibnja, 2023.
Solidan rast ekonomije pripisuje se utjecaju ulaska Hrvatske u Schengen i europodručje

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, deveti kvartal zaredom, no rast je usporen.



Državni zavod za statistiku u ponedjeljak je objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast negoli u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 3,5 posto, no to je već deveti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste. Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, posebice potrošnje, brutoinvesticija u fiksni kapital i izvoza roba i usluga.

Otpornost


Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nešto brže u odnosu na 1,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju. Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 4,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 14,2 posto. Pritom je izvoz roba porastao 1,5 posto, a usluga 9,1 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 0,8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu porastao za 14,6 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 1,5, dok je uvoz usluga porastao za 3,5 posto. Brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 3,9 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 9,6 posto. Porasla je i državna potrošnja, za 2,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 7,6 posto.

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 2,6 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,4 posto. Rast domaćeg gospodarstva brži je u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,2 posto na kvartalnoj te 1,2 posto na godišnjoj razini.

U osvrtu na podatke o gospodarskom rastu od 2,8 posto, premijer Andrej Plenković ocijenio je kako je to izuzetno dobar rezultat. "To znači da, unatoč usporavanju ekonomije na globalnoj razini, Hrvatska ima deveti kvartal zaredom porast BDP-a. Pokazujemo otpornost hrvatskog gospodarstva, agilnost i konkretne doprinose mjera koje smo poduzimali u razdoblju krize, kada smo s nekoliko paketa vrijednih 6,8 milijardi eura pomogli građanima i gospodarstvu", istaknuo je Plenković za HTV. Izrazio je uvjerenje da će gospodarski rezultati sigurno biti odlični rezultati u drugom kvartalu, a još bolji u trećem kad završi turistička sezona, koja traje sve dulje te da će se vidjeti svi efekti ulaska u europodručje i Schengen. "Siguran sam da će prihodi od turizma biti rekordni, veći od lanjskih, a po dolascima i noćenjima bolji od 2019. Mislimo kako bi se stopa inflacije trebala smanjivati, biti otprilike 6,6 posto u 2023. Vide se i podaci o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u i Hrvatska je jedna od zemalja koja rapidno smanjuje javni dug", kazao je premijer. Rekao je i da je u sedam godina mandata Vlade BDP u apsolutnom iznosu narastao za 20 milijardi - s 47 na 67 milijardi eura.

Pad proizvodnje


Iz Hrvatske gospodarske komore su u komentaru podataka o rastu BDP-a u prvom kvartalu, ocijenili kako je riječ o solidnom rastu ekonomije pod okriljem Schengena i eura. U komentaru glavnog ekonomista HGK-a Gorana Šaravanje ističe se, između ostaloga, kako rast izvoza usluga od 9,1 posto godišnje, čini se, potvrđuje vrlo dobar početak godine u turizmu. Šaravanja napominje kako će se znati točno koliko je taj početa dobar krajem lipnja kada HNB objavi podatke o platnoj bilanci u prvom kvartalu.

"Iz današnje perspektive ovo bi bili prvi makroekonomski podaci koje možemo povezati s ulaskom Hrvatske u Schengen i europodručje", istaknuo je Šaravanja. On u komentaru navodi kako je objavljena i industrijska proizvodnja koja je u travnju pala za 3,5 posto godišnje (nakon pada od -0,8 posto godišnje u ožujku). Hrvatski se industrijski sektor tako u potpunosti uklapa u sivilo industrijske proizvodnje na globalnoj razini, kazao je. Navodi i kako je najnovija objava DZS-a potvrdila ispravnost recentnih revizija rasta BDP-a prema dva posto u Hrvatskoj, koje HGK prati u rubrici HGK Konsenzus. "Poteškoće u industrijskom sektoru na globalnoj razini su najveća prijetnja tim prognozama. Ipak mislimo da je vjerojatnije da će se prognoze za rast ove godine revidirati prema gore, prije svega, ali ne jedino, pod utjecajem turizma", komentirao je Šaravanja.

Dijana Pavlović
POTROŠNJA PORASLA ZA 4,2 POSTO
U Hrvatskoj je u travnju ove godine potrošnja u maloprodaji realno porasla 4,2 posto na godišnjoj razini, što je najveći porast prometa od lipnja 2022., kada je rast iznosio 4,5 posto, pokazuju podaci DZS-a. Potrošnja je u travnju, u odnosu na ožujak, porasla 3,1 posto. U travnju promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 1,9 posto, pokazuju podaci DZS-a. Na mjesečnoj razini, maloprodaja prehrambenih proizvoda porasla je za 1,8 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 0,8 posto. U prva četiri mjeseca ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

PROIZVODNJA PADA VEĆ ŠEST MJESECI
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ovogodišnjem travnju smanjena 3,5 posto na godišnjoj razini, zabilježivši pad šesti mjesec zaredom, što ukazuje na usporavanje rasta gospodarstva. Industrijska proizvodnja u travnju je pala za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Pad proizvodnje u travnju na godišnjoj razini zabilježen je u tri od pet sektora. Tako je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u travnju bila za 15,7 posto niža nego u istom mjesecu lani, intermedijarnih proizvoda za 8,3 posto, a energije za 1,8 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je istodobno za 1,2 posto, a kapitalnih proizvoda za 1,1 posto.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVI KOJI ŽELE PRUŽITI VRHUNSKU USLUGU TRAŽE DOMAĆU RADNU SNAGU

Bez pristojne plaće i smještaja, slavonski sezonci desetkovani

2

PRIJEPORI OKO PUPOVCA NA ČELU ODBORA I ŠTO TO POKAZUJE

Plenković održao zadovoljnom srpsku manjinu, a DP-u ipak sačuvao obraz

3

ISTRAŽIVANJE

Industrijsko pivo vraća potrošače