Predstavnici poljoprivrednih proizvođača upozorili su kako zbog nezainteresiranosti i složenih procedura osiguravajućih društava osiguranje nekih vrsta šteta u poljoprivredi nije moguće te se po tom, ali i pitanju osiguranja koje se financira iz europskih sredstava, poljoprivrednicima ne može zagarantirati pravedno obeštećenje za stvarno nastale štete.

Istaknula je to Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu na prošlotjednoj tematskoj sjednici na kojoj je provedena rasprava o nepoštenom postupanju osiguravajućih društava u Hrvatskoj prema poljoprivrednim proizvođačima.

Kako je pojasnila, to je bio razlog zbog kojega je Odbor za poljoprivredu, od svih dionika koji bi mogli pripomoći rješavanju ovog problema zatražio očitovanja i otvorio raspravu. Petir se posebno osvrnula na nespremnost osiguravajućih društava na prilagodbu rokova u kojima se može priznati nastala šteta i dodala kako je iste potrebno prilagoditi stvarnim vremenskim i klimatskim uvjetima. Govoreći o aktivnostima Odbora za poljoprivredu, rekla je kako su iste potaknule određene promjene, pa je uvedena mjera za sufinanciranje pastira i ograda za poljoprivrednike, postignut je dogovor između nadležnih resora da se povećaju naknade za stoku koju usmrte zaštićene vrste životinja, pokrenute su izmjene Zakona o lovstvu, u više je navrata isplaćivana naknada šteta zbog elementarnih nepogoda i iz nacionalnih sredstava te iz sredstava mjera ruralnog razvoja, ali još uvijek nismo blizu rješenja.



"Poljoprivrednici muku muče s elementarnim nepogodama od poplava, tuče, suše, potresa i mraza te divljači koja ne samo da uništava njihovih ruku djelo već se toliko udomaćila da ljudima ulazi u dvorišta. Dodatni je problem što se ne pronalazi zajednički jezik između poljoprivrednika i osiguravajućih društava, koja se čak nisu željela javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede koji je raspisalo u nekoliko navrata za osiguranje usjeva i nasada od naleta divljači jer tu ne vide svoj interes", rekla je Petir.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek izvijestio je o potporama Ministarstva poljoprivrede za štete koje izazivaju prirodne nepogode i divljač te istaknuo kako je zbog klimatskih promjena važno jasno kreiranje pravila sustava upravljanja rizicima u poljoprivredi.

"Osiguranje poljoprivredne proizvodnje osigurava brži protok kapitala prema poljoprivredi nakon nastanka šteta, a potencijalni rizici visokih šteta uzrokom su visokih premija u poljoprivrednom osiguranju, pa u Republici Hrvatskoj samo dvije osiguravajuće kuće osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju", rekao je Krešimir Frančić iz Hrvatskog ureda za osiguranja.

Dodao je kako 10 % hrvatskih poljoprivrednika osigurava svoju proizvodnju, što pokriva 40 do 50 % poljoprivrednih površina. Za učinkoviti sustav osiguranja u poljoprivredi potrebni su novi modeli u koje bi se svojim kapacitetima uključila država, regionalna i lokalna zajednica, osiguravajuća i reosiguravajuća društva.

Vanjski član Odbora Mijo Latin upozorio je na vrlo niske naknade koje poljoprivrednici dobivaju nakon napada zaštićenih životinja na njihovu stoku i rekao kako lovno-gospodarske osnove ne odražavaju stvarno stanje broja divljači te da je prekobrojno stanje divljači u lovištima potrebno regulirati.

Predstavnik Hrvatske zajednice županija, Andrija Matić rekao je kako je poljoprivrednike potrebno educirati o mogućnostima osiguranja, ali i načinima sprječavanja šteta na poljoprivrednim usjevima, naglasivši kako bi Hrvatska poljoprivredna komora trebala zauzeti snažniju pregovaračku poziciju u razgovorima s osiguravajućim društvima.

"Ukupno brojno stanje visoke divljači nije se povećalo zadnjih četrdeset godina, no urbanizacijom i ograđivanjem poljoprivrednih zemljišta divljač ostaje bez svog staništa, pa je i to jedan od uzroka šteta koje nastaju. Istovremeno, u brdskim područjima je sve više zapuštenog zemljišta koje postaje stanište divljači. Zbog svega je potrebno naći učinkovit model upravljanja u kojemu bi participirala država, jedinice lokalne samouprave, zemljoposjednici i lovci", rekao je član Odbora Stipan Šašlin.



Tajana Radić, predstavljajući stav Hrvatske poljoprivredne komore, rekla je kako bi država trebala preuzeti naknadu štete, procjenu bi trebali obavljati ovlašteni procjenitelji, a sustav obrane od tuče trebalo bi što prije staviti u funkciju.

Prof. Marijan Grubešić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, predložio je da šteta od divljači postane sastavni dio police osiguranja od automobilske odgovornosti i upozorio na problem zapuštenosti šuma privatnih šumoposjednika, a koje čine 25 % ukupne površine pod šumama u Republici Hrvatskoj.

"Za učinkoviti sustav osiguranja u poljoprivredi potrebni su novi modeli u koje bi se svojim kapacitetima uključila država, regionalna i lokalna zajednica, osiguravajuća i reosiguravajuća društva", istaknuo je Damir Mesarić, potpredsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara te dodao kako najveće štete u poljoprivredi izazivaju divlje svinje.

Rokovi i procedure, ali i uvjete osiguranja za ostvarenje prava naknade štete, potrebno je prilagoditi stanju na terenu i to posebno kod voćarske proizvodnje, rekao je Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva. Dodao je da poslove procjene štete trebaju raditi procjenitelji koji su za ove poslove osposobljeni i upozorio kako važeći Pravilnik za mjeru 17.1 nije obuhvatio sve vrste poljoprivredne proizvodnje, pa ga je žurno potrebno prilagoditi.

Na velike štete od tuče podsjetila je Martina Vlašić Iljkić zatraživši obrazloženje o primjeni Zakona o sustavu obrane od tuče, a uzimajući u obzir najavu o ukidanju istoga.

Z. Rupčić