Novosti
HNB ĆE POVISITI PROCJENU RASTA

Vujčić: Inflacija će 2025. biti na razini od 2 posto
Objavljeno 27. svibnja, 2023.
Stope inflacije padaju, a prognoze ESB-a i tržišta su da će se to nastaviti

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je da će inflacija u ovoj i idućoj godini ostati povišena, iako na nižoj razini nego dosad, a razinu od dva posto koju "cilja" Europska središnja banka (ESB) dosegnut će 2025. godine. Najavio je da će HNB povisiti procjenu rasta BDP-a u ovoj godini.



Profitabilnost banaka


"Naše prognoze govore da će inflacija doći na ciljanu razinu od 2 posto u roku od dvije godine. Znači, kroz ovu i iduću godinu ostat će na povišenoj razini, ali nižoj nego što je bila do sada", rekao je Vujčić na marginama 29. međunarodne Dubrovačke ekonomske konferencije, koju organizira HNB. Kako je napomenuo Vujčić, stope inflacije padaju, a sva očekivanja i prognoze ESB-a i tržišta su da će se taj pad i nastaviti. No isto tako postoje i značajni rizici za takve prognoze, ponajprije vezane uz snažan pritisak od rasta cijena hrane i usluga. Iako ESB prognozira i da će cijene hrane ove godine padati, taj je pad sporiji od očekivanog, a iako su cijene poljoprivrednih sirovina pale, to se nije potpuno prenijelo i na cijene u maloprodaji. "Očekujemo da će se to tek dogoditi", istaknuo je Vujčić. Na rast infacije utječe i strana potražnja, a zemlje poput Hrvatske s relativno velikim udjelom turizma u BDP-u imaju i veći rast cijena usluga, poglavito restoranskih i hotelskih. Guverner je na prezentaciji uvodno istaknuo i da su banke u eurozoni dosegnule najviše razine profitabilnosti u dugo vremena, kao i da će se taj trend i nastaviti. S obzirom na to da poslovne banke deponiraju viškove svoje likvidnosti kod središnjih banaka, na što im one plaćaju kamate, Vujčić je rekao da će to negativno utjecati na financijske rezultate središnjih banaka, pri čemu nije konkretno odgovorio na pitanje za rezultate HNB-a.

U Hrvatskoj je rast realnih plaća trenutačno veći nego prije godinu dana, za razliku od prosjeka eurozone, gdje se bilježi njihov pad, napomenuo je. Upitan jesu li tvrtke već u situaciji da nemaju razloga dizati cijene, Vujčić je ocijenio kako će im to sada biti teže. "Gospodarstvenici dižu cijene dok mogu i maksimiziraju profit. U onom trenutku kada se suoče s padom prodaje zbog tog dizanja cijena, tada će ih prestati dizati", smatra.

Recesija u Njemačkoj


Njemačka je ušla u tehničku recesiju, a na pitanje može li se to negativno odraziti i na hrvatsko gospodarstvo, guverner Vujčić otkrio je da će HNB u svojoj idućoj projekciji podići procjenu stope rasta hrvatskog gospodarstva u 2023. godini u odnosu prema prethodnoj prognozi. Podsjetimo, HNB je u ožujku već blago podignuo projiciranu stopu rasta BDP-a za ovu godinu na 1,5 posto, s u prosincu projiciranih 1,4 posto. "Ono što za sada vidimo u Hrvatskoj su podaci bolji od onih koje smo prognozirali na kraju prošle godine", naglasio je Vujčić, koji također smatra i da je pred Hrvatskom vjerojatno najbolja turistička sezona dosad.

Na panel-raspravi o tome kako brzo će se inflacija vratiti na ciljanu razinu uz guvernera Vujčića su sudjelovali i glavni ekonomist ESB-a Philip R. Lane, Marco Lombardi iz Banke za međunarodna poravnanja, Andreas Billmeier iz tvrtke za upravljanje hedge fondovima Brevan Howard i Giovanni Dell‘ Ariccia iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Lane je poručio da će buduće odluke ESB-a osigurati da kamatne stope dosegnu dovoljnu razinu restriktivnosti kako bi se postigao pravovremeni povratak inflacije na ciljanih 2 %. Procjenjuje da bi nominalne plaće ove godine u eurozoni mogle porasti oko 5 posto, u 2024. za 4 posto, a 2025. realna vrijednost plaća mogla bi se uskladiti s inflacijom. MMF-ov stručnjak istaknuo je da je temeljna inflacija "ljepljiva", odnosno ustrajnija od očekivanja.

Iznio je i procjene globalnog rasta u 2023. od 2,8 posto, a negativni rizici za taj rast su oštriji monetarni uvjeti od očekivanih, usporavanje gospodarskog rasta u Kini kao i eskalacija rata u Ukrajini.

Igor Bošnjak
KAMATNE STOPE OVISNE O NOVIM PODACIMA
Upitan očekuje li daljnje podizanje kamatnih stopa od strane ESB-a nakon očekivanih podizanja za 0,25 % u lipnju i srpnju, Vujčić je rekao da to ovisi o novim podacima, između ostalog o inflaciji i kreditnim uvjetima. U vezi s preporukom EK-a da se do kraja 2023. prestane s mjerama potpore za energiju, ističe da su se slične poruke i tu mogle čuti. “Vrlo visoki fiskalni izdaci tijekom pandemije i energetske krize su tada bili potrebni, ali ih treba polako smanjivati jer oni pridonose potražnji i stopi inflacije. Kada nestanu razlozi za te potpore, treba ih postupno ukidati”, kaže Vujčić, dodajući da su cijene energije na tržištu znatno pale. Ocijenio je da će se efekti rasta plaća na inflaciju moći procjenjivati za oko pola godine. “Prerano je reći ima li to značajan efekt na inflaciju”, kaže.

U Hrvatskoj je rast realnih plaća trenutačno veći nego prije godinu dana, za razliku od prosjeka eurozone

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MJERU "BIRAM HRVATSKU" ISKORISTILO 488 OSOBA

Mjeru najviše vuku povratnici u Osječko-baranjsku županiju

2

HRVATSKI MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA DAVOR BOŽINOVIĆ:

Stop zlouporabi bezviznog režima

3

PUNE VREĆE PIJESKOM

Vikendaši spremni
za visok vodostaj