Od 2016. godine do danas provedena je porezna reforma u 5. krugova poreznog i administrativnog rasterećenja. Prema Vladinim informacijama, s petim krugom porezne reforme ukupan učinak procijenjenog poreznog rasterećenja građana i poduzetnika iznosi više od deset 10 milijardi kuna, a možemo reći da su se najveće promjene napravile u području poreza na dohodak, odnosno došlo je do pomaka u ukupnom poreznom rasterećenju dohotka građana - navodi Katarina Pavlović, direktorica u Deloitteovu (Deloitte Hrvatska) Odjelu poreza, te u nastavku svog priloga, piše:

- Gledano od 2016. godine do danas, najveći učinak poreznog rasterećenja plaća proistekao je iz povećanog osobnog odbitka (neoporezivog dijela plaće) s početnih 2600 kuna na sadašnjih 4000 kn (odnosno 530 eura), te iz povećanih koeficijenata uvećanog osobnog odbitka za uzdržavane članove i djecu. Dodatno, poreznom rasterećenju plaća pridonijelo je i snižavanje poreznih stopa, koje su se u prethodnih nekoliko godina postupno snižavale. Tako trenutno imamo dvije porezne stope, od 20 % i 30 %, a prije nekoliko godina imali smo četiri progresivne porezne stope, s najvišom stopom od 45 %.

Usto, porezna reforma rezultirala je proširenjem neoporezivih primitaka glede vrsta i iznosa koje poslodavci mogu isplatiti ili osigurati za svoje zaposlenike. Koliko mi vidimo u praksi u radu s našim klijentima, velik broj poslodavca koristi mogućnost da svojim zaposlenicima uz plaću isplaćuje novčane nagrade za radne rezultate (bonuse), mjesečnu naknadu za prehranu i druge poreznim propisima predviđene potpore i nagrade u propisanim neoporezivim iznosima, što je, naravno, poboljšalo kućni budžet naših građana. Nažalost, sveprisutna inflacija i visoki troškovi života na neki način smanjuju ili gotovo anuliraju pozitivne porezne efekte na dohodak građana, jer njihova kupovna moć unatoč poreznom rasterećenju slabi sa svakim porastom cijena, čemu smo već duže vrijeme izloženi. Uzimajući u obzir statističke podatke, možemo zaključiti da su kroz dosadašnje krugove porezne reforme plaće građana rasle, međutim, subjektivno gledajući sa stajališta građana, ti efekti nisu tako snažni, s obzirom na navedene vrlo visoke troškove života te još uvijek znatno sveobuhvatno nižu produktivnost i proizvodnju u Hrvatskoj, a time i generalno niže plaće u odnosu prema drugim zemljama članicama EU-a.



- Što se tiče povećanja plaća građana, s obzirom na prezentiranu planiranu poreznu reformu od sljedeće godine, smatram da kao građani možemo pozdraviti dodatno povećanje osobnog odbitka s 530 eura na 560 eura te podizanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak s trenutačnih 47.780 eura na 50.400 eura (do sada se stopa poreza od 20 % primjenjivala na poreznu osnovicu do 47.780 eura godišnje, a sad će se primjenjivati na dodatnih 6220 eura, što bi za osobe s visokim primanjima rezultiralo većim netodohotkom, od minimalno 622 eura na godišnjoj razini).

Dodatno, zato što otprilike 54 % građana već sada ne plaća porez na dohodak zbog postojećeg osobnog odbitka/neoporezivog dijela dohotka i niskih brutoplaća, Vlada namjerava od sljedeće godine s ciljem dodatnog rasterećenja dohotka građana s najnižim primanjima uvesti linearnu olakšicu u obliku smanjenja osnovice za mirovinsko osiguranje (I. stup). Pojednostavljeno rečeno, ako vam je brutoplaća 700 eura, danas iz nje za I. stup mirovinskog osiguranja izdvajate 105 eura, a sljedeće ćete godine izdvajati 60 eura, s time što navedene olakšice, prema navodima Vlade, ne smanjuju buduće mirovine jer će se za utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja za navedene osobe i dalje koristiti puna mjesečna osnovica bez umanjenja za olakšicu. Ostaje samo na Vladi da osigura dodatna sredstva u državnom proračunu iz kojih će pokriti smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja za I. stup, a koja procjenjuju na 329 mil. eura godišnje. Što se tiče građana, odnosno prvenstveno onih s brutoplaćama između 700 i 1300 eura, za njih povećanje osobnog odbitka i olakšica za mirovinsko osiguranje znači povećanje netoplaće na mjesečnoj razini između 41,82 i 6,42 eura (za samca), a za nekoga s dvoje djece povećanje netoplaće od 45 do 0,75 eura.

- Što se tiče šireg i dubljeg konteksta nužnih poreznih reformi, u Hrvatskoj i dalje ostaje netaknuto pitanje oporezivanja dohotka od imovine, gdje sigurno ima prostora za veće porezno opterećenje, odnosno prostora za ravnopravniju preraspodjelu poreznog opterećenja pasivnog i aktivnog dohotka građana, a što bi moglo pomoći da se trošak rada, odnosno plaća, porezno dodatno rastereti. Na taj način bi lokalne zajednice mogle popuniti rupu u lokalnim proračunima koja će im nastati zbog ukidanja prireza.

Mislim da je još prerano govoriti o tome hoće li porezna reforma pomoći gospodarstvu i u kojoj mjeri. S povećanjem plaća Vlada računa da će se povećati kupovna moć građana, a što bi trebalo povećati potrošnju i time pozitivno utjecati na gospodarstvo. Međutim, stvarni efekti nove porezne reforme moći će se bolje procijeniti kada općine i gradovi donesu odluke o poreznim stopama, a što su dužni učiniti do kraja ove godine. U smislu potencijalnog odmaganja gospodarstvu, tu kao porezni konzultanti vidimo povećanu troškovnu komponentu prilagodbe sustava obračuna plaća novim poreznim stopama na razini općina i gradova prema prebivalištu ili boravištu pojedinih zaposlenika te sve administrativne i tehničke probleme koji će zadesiti poslodavce vezano uz nove obračune plaća od 1. siječnja 2024. Naime, osim dodatnih troškova, tu će sigurno biti dosta administrativnih i tehničkih zavrzlama dok se to sve pohvata i ne provede u praksi, a tu je i potencijalna pravna nesigurnost za inozemne investitore zbog kompleksnog sustava obračuna plaća i potencijalno nedovoljne transparentnosti samih troškova plaća koje mogu očekivati za hrvatske zaposlenike ako se odluče investirati u Hrvatskoj i stvoriti nova radna mjesta. Dodatno, kada je reforma mirovinskog sustava 2002. godine počinjala, ideja je bila da se s godinama povećava udio mirovinskog osiguranja za II. stup u brutoplaćama bar na 7 % pa do otprilike 10 %, a, vidimo, to se 20 godina nije dogodilo. U tom smislu ne možemo reći da ova reforma pozitivno utječe na mirovinski sustav, odnosno na mirovine građana.



- Nakon Vladina predstavljanja šestog kruga porezne reforme javnosti, izvjesno je da će prirez od 2024. godine biti ukinut. Međutim, kako je najavljeno, iako se prirez ukida, općine i gradovi imat će zakonsku mogućnost da razmjerno povećaju postojeće porezne stope od 20 % i 30 %, kako bi potpuno pokrili gubitak u lokalnom proračunu od ukidanja prireza. Navedeno znači da, u fiskalnom smislu gledano, lokalne vlasti ne bi trebale biti na gubitku ako postupe kako je navedeno. Međutim, ovdje se sada radi više o političkom pitanju, na koji način će lokalne vlasti postupiti, a pogotovo jer smo u predizbornoj godini. Dakle, općine i gradovi moći će razmjerno povećati postojeće stope poreza na dohodak od 20 % i 30 % te u tom slučaju građani neće imati nikakve promjene na plaći od 2024. godine vezano uz ukidanje prireza. S druge strane, lokalne vlasti imaju i opciju da uvedu niže porezne stope do minimalno propisanih 15 % ili 25 % ili da zadrže postojeće (gube prirez potpuno) ili pak postojeće djelomično povećaju (pri čemu bi i dalje snosili dio gubitka od prireza, ali bi dio njega prevalili na građane).

- Kad se sve uzme u obzir, za šesti krug porezne reforme za sada je izvjesno samo da će građani s niskim primanjima povećanjem osobnog odbitka i olakšicom za mirovinsko osiguranje donekle profitirati od Vladinih novih poreznih mjera. Konačni porezni efekti na plaće za većinu će građana ovisiti o tome u kojoj općini ili gradu žive te kako će lokalne vlasti postupiti u okviru novih zakonskih okvira koji će im biti na raspolaganju, a što ćemo najvjerojatnije doznati u posljednjem kvartalu ove godine. Ako lokalne vlasti odluče razmjerno povećati postojeće stope poreza na dohodak od 20 % i 30 % kako bi pokrili gubitak u proračunu od ukidanja prireza, većina građana neće imati nikakve promjene na plaći od 2024. godine. Međutim, ako se lokalne vlasti odluče uvesti niže porezne stope do minimalno propisanih 15 % ili 25 %, zadržati postojeće ili postojeće djelomično povećati (pri čemu bi i dalje snosili dio gubitka od prireza), građani bi mogli profitirati. S obzirom na to da smo u predizbornoj godini, te da su se posljednjih godina desetci općina i neki gradovi odlučili za ukidanje ili snižavanje stope prireza, možemo očekivati da će se u okviru novih zakonskih mogućnosti određeni broj novih općina i gradova odlučiti za neku od novih porezno povoljnijih opcija za svoje građane, odnosno da neće podizati stope poreza na dohodak do najviših mogućih radi nadoknade gubitka na osnovi ukidanja prireza.

Bitno je naglasiti da lokalne vlasti s prikupljenim sredstvima od poreza na dohodak financiraju škole, vrtiće, sportske manifestacije i dr., pa bi sada bila dobra prilika da, kada se donesu odluke o novim stopama poreza na dohodak (ako se donesu na lokalnoj razini), lokalne vlasti transparentnije građanima prezentiraju na što i kako točno planiraju trošiti porez koji planiraju ubirati, jer bi građani bili skloniji i većoj poreznoj disciplini na svim nivoima kada bi znali na što se njihov novac troši, odnosno što točno dobivaju od javnog servisa.