Svakako je građanima koji su obveznici poreza na dohodak oporezivanje plaća najzanimljivije, ali i poslodavcima. Dosadašnji krugovi porezne reforme od 2017. godine između ostalog su imali za cilj rasterećenje troška plaća s jedne strane i smanjenje stopa i/ili olakšica i/ili osnovica poreza na dohodak - kaže mr. sc. Damir Brajković, porezni savjetnik, predsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika, te dodaje:

- Postupno se povećavao osobni odbitak s 2400 na 4000 kn, odnosno snižavane su stope poreza na dohodak; prva sa 24 % na 20 %, a druga sa 36 % na 30 %, pri čemu se ta viša stopa plaćala iznad mjesečne osnovice poreza na dohodak, koja je povećana na 30.000 kn, odnosno tek iznad godišnje osnovice od 360.000 kn. Mladi do 25. godine dobili su smanjenje stope od 100 %, odnosno od 26. do 30. godine smanjenje od 50 % tog iznosa osnovice. S početkom ove godine svi iznosi usklađeni su s fiksnim tečaje konverzije i izraženi u novoj valuti euru. Navedeno uključuje i neoporezive primitke koji su znatno rasli prethodnih godina.

Valja napomenuti da, osim toga, zbog relativno visokog osobnog odbitka i dodatnih olakšica za djecu, a općenito niskih plaća, tek svaki treći zaposleni u Hrvatskoj ima dovoljno visoku brutoplaću za plaćanje poreza na dohodak za trenutne stope od 20 % i 30 %. Manje od jedan posto radnika ima dovoljno veliku plaću za plaćanje više stope poreza na dohodak.

Vezano uz aktualnu poreznu reformu, premijer je najavio da će Vlada voditi računa o daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji. Što bi to trebalo značiti? Drugim riječima, gledajući širi i dublji kontekst nužnih poreznih reformi, što bi one sve mogle i trebale obuhvatiti osim prioritetnog rasterećenja dohotka, odnosno porasta plaća?

- Predstavljajući najavljene porezne izmjene u sklopu kojih će se mijenjati devet zakona, predsjednik Vlade naglasio je da je osnovni cilj ove reforme povećanje plaća svim građanima, odnosno želi se podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, te tako podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast i ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave, a s obzirom na makroekonomske pokazatelje 2023. pravi je trenutak za porezno rasterećenje.

U tom kontekstu, predstavljajući izmjene propisa zajedno s ministrom financija, pojasnio je da se ukida prirez porezu na dohodak (kao svojevrstan porez na porez na dohodak), te se omogućuje lokalnim zajednicama spajanja dosadašnje stope poreza na dohodak sa stopom ukinutog poreza. Pri tome će ne samo biti omogućeno uvesti nove više stope nego i niže stope poreza na dohodak. Navedenim se praktično provodi daljnja fiskalna decentralizacija na lokalnu razinu, čime će se osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova.

U predstavljanju je rečeno i da rasterećenje snižavanjem opće stope PDV-a naniže nije primjereno u ovom trenutku, s obzirom na to da snižavanje stope PDV-a ne bi pridonosilo snižavanju cijena u maloprodaji. Tomu smo svjedočili protekle godine, kada se snižavanje stope PDV-a za određene kategorije hrane i drugih potrepština u vrijeme inflacije nije znatnije odrazilo u maloprodaji.

Može li se na porezna rasterećenja gledati i kao na jednu od antirecesijskih mjera?

- Porezna reforma više se koncentrirala na određene tehničke mjere, posebno kako obračunom plaća postići efekt da se samo građanima s najnižim dohodcima poveća dohodak, odnosno platna moć. Naime, većina građana je bila izvan "poreznih škara". Reformom je obuhvaćeno uređenje i unaprjeđivanje u osam drugih poreznih propisa. Posebna novina je olakšica za prvi mirovinski stup od 300 € za brutoplaće do 700 €, odnosno dijelom i za one s plaćama od 700,01 do 1.300,00 €, gdje razliku uplata u sustav osiguranja preuzima država. Vidljivo je da te izmjene nisu bila usmjerene na snižavanje stope PDV-a ili mijenjanje stopa poreza na dobit ili kapital. Zato je od porezne reforme teško očekivati direktne antirecesijske učinke u užem smislu, ali svakako valja očekivati da svako povećanje plate moći pomaže gospodarskom rastu, odnosno povećanju ili bar zadržavanju postojeće potražnje u vrijeme inflacije.

Koliko bi nova porezna reforma mogla pomoći (ili odmoći) gospodarstvu...?

- Poduzetnici u pravilu podupiru reformu koja ne podiže poreze koji utječu na njihovo poslovanje, te pozdravljaju mjere za rasterećenja plaća radnika, odnosno mjere koje omogućuje njihovo povećanje. Kako očekuju veću osobnu potrošnju, očekuju i poticanje gospodarskog rasta. Ne smijemo zaboraviti da se reforma odnosi i na druge poreze gdje se u vezi s PDV-om očekuje rasterećenje za iznose koji se nisu mogli naplatiti pod određenim uvjetima. Primjerice, kod ugostitelja se uvodi pravo na iskazivanje neoporezivog iznosa napojnica i nagrađivanja radnika uz poštovanje procesa fiskalizacije. Najavljuje se fiksiranje datuma dospijeća plaćanja poreznih obveza poduzetnika na posljednji dan propisanog roka podnošenja poreznih prijava poreza na dohodak i poreza na dobit.

U nacrtu novog kruga porezne reforme puno je bure kod regionalnih i lokalnih samouprava izazvalo moguće smanjenje, pa i ukidanje, prireza. Imaju li gradovi i općine razloga za strah ako se smanje ili ukinu prirezi...?

- U predstavljanju novog modela poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave, kako vidimo, predlaže se i ostavlja raspon da same dodatno smanje ili povećaju oporezivanje plaća različitim stopma poreza na dohodak. Kako se naglasilo, mjeru ukidanja prireza gradovi i općine mogu lako nadoknaditi podizanjem stope poreza na dohodak za taj iznos. Ta je mjera izazvala najviše negodovanja lokalnih vlasti u kojima prirez znatno sudjeluje u proračunu, jer do kraja godine trebaju donijeti odluku da li uvoditi nove stope poreza, kojima bi mogle nadomjestiti gubitak prihoda od prireza.

U reformi se navodi da se mijenja i Zakon o poreznom savjetništvu, što nam možete reći o tome kao predsjednik HKPS-a?

- Točno, predloženo je pojednostavljenje stjecanje statusa poreznog savjetnika tako da se ukinu većinski vlasnički uvjeti za osnivanje društva za porezno savjetništvo, pri čemu bi se zadržalo većinsko pravo glasa poreznih savjetnika. Omogućava se i slobodno prekogranično pružanje usluga za porezne savjetnike iz svih zemalja članica OECD-a, jer je Hrvatska na putu ulaska u članstvo OECD-a. Nadalje, precizira se da ovlašteni porezni savjetnici mogu zastupati stranke pred upravnim sudovima u sporovima u vezi s poreznim postupcima. Podsjećam da su i do sada porezni savjetnici imali ovlasti zastupanja u svim poreznim predmetima pred poreznim tijelima i sudjelovanje na upravnim sudovima. Porezni savjetnici imaju stručno iskustvo, polažu zahtjevan ispit, jer djelatnost poreznog savjetovanja osigurava na pouzdan način pravilnu i zakonitu primjenu poreznih propisa kod poreznih obveznika. Pri tome su porezni savjetnici dužni pridržavati se načela zakonitosti, savjesnosti, etičnosti i stručnosti.

Zaključno, kad se sve uzme u obzir, načelno gledajući, mogu li se ostvariti najavljena velika očekivanja i velike promjene nakon što se u Saboru usvoji novi paket poreznih reformskih mjera...?

- Generalno gledano, najavljene izmjene na tragu su kontinuiteta porezne reforme, jer utječu na povećanje dohodaka radnika, rasterećenje gospodarstva i poticanje gospodarskog rasta. Očekivanja su uvijek velika. Mjerama povećanja osobnog odbitka, novim pravilima izračuna povećanja odbitka za uzdržavane članove, posebno olakšica za prvi mirovinski stup od 300 €, sigurno će rezultirati povećanjem plaće za najniža primanja radnika. Iako, vidjeli smo iz prezentacije da povećanja plaće neće biti jako visoko za tih 53,5 % poreznih obveznika.

S druge strane, posljedica tih tehničkih novosti bit će kompleksniji sustav obračuna plaća, što može dovesti do neželjenog administrativnog opterećenja postupka obračuna plaća. Moguće se time dijelom odstupilo od smjera jednostavnijeg poreznog sustava. Ali moguće je i da ne dođe do složenijeg sustava, pod uvjetom ako lokalne samouprave ipak ne odluče podizati ili snižavati stope poreza na dohodak. U tom slučaju mjera ukidanja prireza imala bi snažniji efekt i na povećanja plaća građana s većim i visokim primanjima, ako su do sada oni prebivali u mjestima gdje se plaćao prirez porezu na dohodak. (D.J.)