Izborne kampanje za europske izbore iduće godine trebaju biti usmjerene na europske teme, a političke stranke trebale bi obećavati biračima samo ono što mogu provesti u skladu s ovlastima Europskog parlamenta (EP), rekli su sudionici eurotribine "Europska unija: Godina prije izbora za Europski parlament" u Kući Europe.

Hrvatski građani na europske će izbore ponovno izići u nedjelju, 9. lipnja 2024., i birati 12 zastupnika u EP-u. Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose kaže da je dosadašnji problem bio što su "europski izbori bili percipirani kao vrsta drugorazrednih nacionalnih izbora". Ipak, građani EU-a "sve više postaju svjesni činjenice da se jako puno stvari koordinira na razini EU-a", smatra Butković. Od posljednjih europskih izbora EU se morao suočiti s pandemijom, a potom i s ruskom agresijom na Ukrajinu. "Unija se vrlo brzo morala prilagoditi ratu u svom neposrednom okruženju. Morala se iz korijena promijeniti", kaže eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP). Eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) ističe da je jačanje suradnje država članica u nizu pitanja "pomoglo jačanju EU-a i sposobnosti da djeluje na svjetskoj pozornici". Zelena i digitalna tranzicija, mentalno zdravlje i socioekonomska pitanja teme su koje proizlaze i iz zaključaka Konferencije o budućnosti Europe, na koje se izborne kampanje trebaju usredotočiti, smatra. "Na testu će biti sposobnost velikih europskih političkih stranaka da ovaj put jasnije iskomuniciraju što uopće mogu realno napraviti", smatra Igor Vidačak s Fakulteta političkih znanosti.

Izlaznost na izbore za Europski parlament 2019. bila je 50,66 % na razini EU-a, a u Hrvatskoj 29,85 %. Vidačak smatra da je najbolji način za poticanje informiranosti i razumijevanja "aktivno sudjelovanje i doprinos razvoju pojedinih politika". Naglasio je kako "velika odgovornost leži na nacionalnim institucijama" i kritizirao izostanak nacionalnih rasprava o europskim politikama. Glavak uzvraća da takvih rasprava ima i da premijer Andrej Plenković podnosi izvješća sa sastanaka Europskog vijeća Saboru, što Vidačak smatra nedovoljnim.

Anja Gvozdanović s Instituta za društvena istraživanja kaže da bi "politička socijalizacija mladih" trebala biti sustavnija i upozorava na poražavajući podatak da mladi u RH navode kako znaju vrlo malo o EU-u. Građani EU-a će na izborima birati 705 zastupnika u 27 država članica. Butković smatra da će na sastav novog saziva EP-a uvelike utjecati razvoj gospodarske situacije. "Jako je velik interes da se recesija izbjegne, ali ako do nje ipak dođe, to može značiti veću pobjedu euroskeptika i puno veći problem za EU", kaže. Vidačak je skeptičan glede jačanja euroskeptika jer postoji "raskorak između stvarnih ovlasti europskih institucija i onoga što euroskeptične stranke obećavaju i može se provesti". EP je ove godine potresao i koruptivni skandal u redovima socijaldemokrata, što neizbježno dovodi do narušavanja povjerenja građana u EU institucije.

“Počinjemo razvijati neki imunološki štit protiv utjecaja na demokratske procese u EU-u. No mislim da nam je puno važnije staviti pod kontrolu eurozastupnike koji u nekom trenutku pomisle da svoj utjecaj mogu naplaćivati od onih koji interes imaju u oblikovanju zakonodavstva EU-a”, kaže Tonino Picula, dodajući da im je nanesena reputacijska šteta, ali se primjereno reagiralo.