Novosti
VLADA PRIPREMILA NOVI KRUG POREZNIH RASTEREĆENJA

Uvjeti za rast plaća: Ukida se prirez, osobni odbitak bit će 560 eura, sufinanciraju se doprinosi
Objavljeno 24. svibnja, 2023.
Primorac: Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura brutopovišica bila bi 45 eura

Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme, u sklopu kojega se ukida prirez jedinicama lokalne samouprave, osobni odbitak diže se na 560 eura, a država preuzima dio troška uplate mirovinskih doprinosa za građane s malim plaćama.



Predstavljajući porezne izmjene u sklopu kojih će se mijenjati devet zakona, premijer Andrej Plenković naglasio je da je osnovni cilj ove reforme povećanje plaća svim građanima. "Vlada želi podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave, a s obzirom na makroekonomske pokazatelje 2023. pravi je trenutak za porezno rasterećenje", istaknuo je.

Devet zakona


U izmjenu ide devet zakona - Zakon o porezu na dohodak, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju lokalne i regionalne (područne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Premijer Plenković podsjetio je da je u proteklih sedam godina bio niz krugova poreznih reformi i izmjena poreznoga zakonodavstva koje su išle za rasterećenjem građana i gospodarstva.

 

Smatra da je 2023., s obzirom na makroekonomske pokazatelje, pravi trenutak za porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju 2024. Komentirajući ideje da se porezno opterećenje smanji snižavanjem stope PDV-a, podsjetio je na analizu Porezne uprave prema kojoj cijene nisu snižene u mjeri u kojoj su snižene određene stope PDV-a. Alternativa je, rekao je, smanjivanje poreznog opterećenja dohotka, a novi korak porezne reforme obuhvatit će upravo one koji su dosad bili izvan poreznih zahvata. Plenković je otklonio teze da Vlada ne ide na ruku općinama, gradovima i županijama. "Teza da Vlada nešto uzima lokanim jedinicama je lažna", rekao je. Ilustrirao je to, između ostalog, podatkom da je od 2017. do danas ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak povećan s 10,6 na 17,7 milijardi kuna. "Ni jedna vlada nije napravila zakonske izmjene i iskorake i preuzimala na sebe određene troškove kako bi povećala prihode županijama, gradovima i općinama kao što je to učinila naša", naglasio je predsjednik Vlade. Za ilustraciju je dao primjer porasta prihoda u četiri najveća hrvatska grada - Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka - u proteklih pet godina, odnosno nakon velike reforme financiranja jedinica lokalne samouprave. Tako je Grad Zagreb 2017. imao prihod 4 milijarde i 510 milijuna kuna, a u 2022. godini 6 milijardi i 261 milijun kuna, što je rast od 39 posto. Grad Split je u 2017. imao prihod od 355 milijuna kuna, a 2022. od 561 milijun kuna, što je rast od 58 posto. Rijeka je 2017. imala prihod od 322 milijuna kuna, a 2022. od 426 milijuna, odnosno rast od 32 posto, a Osijek je u odnosu prema 2017., kada je imao prihod od 210 milijuna kuna, zabilježio u 2022. rast od 57 posto uprihodivši 329 milijuna kuna.

Govoreći o ukupnim podatcima za sve općine, u 2022. u odnosu prema 2017., premijer Plenković naveo je da je za sve općine porast prihoda iznosio čak 143 posto, odnosno s milijarde i 137 milijuna kuna na 2 milijarde i 763 milijuna. Gradovima su ukupno prihodi rasli za 72 posto, odnosno s 3 milijarde i 708 milijuna kuna na 6 milijardi i 389 milijuna kuna. Ukupno su gradovi i općine zabilježili rast od 89 posto, s 4 milijarde 845 milijuna kuna na 9 milijardi i 152 milijuna kuna. Ukupni prihodi županija rasli su s milijardu i 262 milijuna kuna na 2 milijarde i 283 milijuna kuna, odnosno za 81 posto.

Fiksna olakšica


Prema Vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak. Za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto. Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i od 25 do 33 posto za višu. Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i od 25 do 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika, u koje spada i Osijek, koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23,6 odnosno od 25 do 34,5 posto. Tijekom četvrtoga kvartala ove godine općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024.


Osobni odbitak diže se s 530,90 na 560 eura. Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, briše se pojam osnovice osobnog odbitka, a povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura. Kada je riječ o zahvatima u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup). Za brutoplaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1300 eura postupno se smanjuju olakšice. Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje netoplaće, osobito za one s najnižim primanjima. To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna od ukupno 2,84 milijuna obveznika). Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine. Za samca s brutoplaćom od 700 eura to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s brutoplaćom od 1290 eura ona bi bila 6,42 eura. Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura brutopovišica bila bi 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece 75 centi. Zbog ovih mjera smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja (1. stup) iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak 108 milijuna eura, tj. ukupno 437 milijuna eura.

Govoreći o projekcijama za 2024. godinu, koje predviđaju rast od 2,6 posto, deficit 1,5 posto, inflaciju 2,8 posto, a udio javnog duga 59,8 posto, premijer je rekao kako se u takvim okolnostima nameće “logika da je, ako gospodarstvo usporava, sada pravi trenutak, u kontekstu smirivanja inflatornih pritisaka, za daljnje porezno rasterećenje, a cilj mu je poduprijeti gospodarski rast i povećati životni standard”.

Dijana Pavlović
HGK: DODATNI POTICAJ POTROŠNJI
Hrvatska gospodarska komora (HGK) podržava svako porezno rasterećenje građana i poduzetnika, komentirali su iz HGK-a novi krug porezne reforme, istaknuvši da on uz jačanje fiskalne autonomije općine i gradova pridonosi i daljnjem razvoju poduzetničke klime. “Premda se šestim krugom porezne reforme, osim u dijelu mirovinskih doprinosa za najniže plaće, ne smanjuje bruto II iznos plaća, izravni učinak reforme bit će povećanje netoplaća, što će dodatno potaknuti osobnu potrošnju kao jedan od pokretača BDP-a”, istaknuli su iz HGK-a. Predsjednik HGK-a Luka Burilović smatra da najavljeno ukidanje prireza u znatnoj mjeri znači administrativno pojednostavljenje procesa obračuna plaća, jer su svi prihodi od poreza na dohodak već godinama prihodi lokalnih i regionalnih jedinica, pa je smisleno pojednostaviti njihov obračun. Napominje i kako novi krug porezne reforme dolazi u razdoblju u kojem država i jedinice lokalne samouprave ostvaruju suficit, pa je odabran dobar trenutak za daljnju decentralizaciju i fiskalnu autonomiju.

POREZ I NAPOJNICE
Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je određivanje neoporezive napojnice od 3360 eura i uvođenje plaćanja napojnica karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od dva posto prošlogodišnjih prihoda i opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje poreza na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.

OPORBA: GRAĐANI NEĆE ŽIVJETI BOLJE
Oporbene stranke kritizirale su predstavljenu poreznu reformu ocijenivši da neće dovesti do povećanja plaća građana, kako to navodi Vlada, te da će rezultirati financijskim udarom na jedinice lokalne samouprave i štetom za mirovinski sustav. Boris Lalovac (SDP) rekao je da će to biti zanemarivo povećanje plaća zato što je Vlada odlučila igrati igru “mi ćemo vam povećati plaće, a zli gradonačelnici će vam to oduzeti”. Davorko Vidović (Socijaldemokrati) smatra da plaće neće rasti i da neće doći do poreznog rasterećenja. “Fiskalne decentralizacije nema, riječ je o najobičnijem preknjižavanju, ovaj put na teret gradova i općina, i to ciljano, s obzirom na to da se 70 posto prireza odnosi na četiri najveća grada, od kojih u tri HDZ nije na vlasti”, naglasio je. Marija Selak Raspudić (Most) ističe da je svakako bolje išta nego ništa, ali da ovo nije nešto i da naši građani neće živjeti bitno bolje. Mato Franković (HDZ), gradonačelnik Dubrovnika, reformu podržava i podsjeća da je njegovo predizborno obećanje bilo da će ukinuti prirez u Dubrovniku. “Razmišljali smo to napraviti početkom 2025. godine, a ovo će biti nešto ranije. Nećemo mijenjati porez na dohodak, nećemo ga dizati, nego ostaviti sve ovako kako je sada. Mijenjat ćemo politiku cijena u pitanju najma javnih površina, zakupa, gospodarenja imovinom i dio novca ćemo namaknuti iz tih prihoda, a za ostalo ćemo se snaći”, rekao je Franković.

Možda ste propustili...

NAJTRAŽENIJI STUDIJI U JESENSKOM UPISNOM ROKU

Popularni studiji glume i ekonomije

UTVRĐUJU IMA LI OSNOVE ZA DALJNJE VOĐENJE POSTUPKA

Povjerenstvo: Aktivno radimo na predmetu Banožić i Vojni studij

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana