Objavljeno 24. svibnja, 2023.
Sada je u optjecaju devet milijardi kuna manje nego na kraju 2022. godine
Uskoro ulazimo u šesti mjesec otkako je u Hrvatskoj službena valuta postala euro. S prvim danom ove godine Hrvatska je pristupila eurozoni, kao 23. članica, a prvih petnaest dana moglo se plaćati kuna i eurima, od 15. siječnja jedino eurima.
Dio u bankama
U projekcijama je bilo naznačeno da s početkom lipnja ulazimo u posljednjih 30 dana roka u kojem se kune koje još imamo kod kuće mogu zamijeniti bez naknade u Fini i u Hrvatskoj pošti. Nakon toga konverziju će, sljedećih šest mjeseci, obavljati samo banke, od 30. lipnja do kraja 2023. godine, ali uz naknade.
"Financijska agencija (Fina) i HP - Hrvatska pošta svim potrošačima u roku od 12 mjeseci od uvođenja eura, odnosno od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine, mijenjaju gotov novac kune za gotov novac eura prema fiksnom konverzijskom tečaju. U tom se razdoblju u jednoj transakciji može zamijeniti najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna bez naknade. Poslovne banke pri zamjeni kunske gotovine u eursku gotovinu ne naplaćuju naknadu ako se mijenja više od 100 novčanica i 100 kovanica kune u jednoj transakciji, odnosno zamjena će se moći obaviti bez naknade za neograničen broj komada", preciziraju u Hrvatskoj narodnoj banci. Po protoku te prve godine od uvođenja eura kune će se i dalje moći zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci, samo u Zagrebu, i to bez naknade i bez vremenskog ograničenja za novčanice, a za kovanice još tri godine, odnosno do 31. prosinca 2025.
No u optjecaju su i dalje velike količine stare hrvatske valute. Iz HNB-a na naš upit odgovaraju kako je na dan 17. svibnja iznos gotovog novca kune u povlačenju izvan trezora HNB-a i banaka bio 5,7 milijardi. Primjerice, na kraju 2022. iznos gotovog novca u optjecaju (izvan trezor HNB-a i banaka) bio je 14,7 milijardi kuna.
"Na kraju 2022. godine gotov novac u optjecaju (izvan trezor HNB-a i banaka) iznosio je 14,7 milijardi kuna, što je 21,5 milijardu kuna, ili 59,4 posto, manje nego na kraju 2021., kada je iznosio 36,2 milijarde kuna. Na dan 17. svibnja 2023. godine gotov novac kune u povlačenju izvan trezora HNB-a i banaka iznosio je 5,7 milijardi kuna, što je devet milijardi kuna, ili 61,2 posto, manje nego na kraju 2022. godine, odnosno 30,5 milijardi manje, ili 84,3 posto manje, nego na kraju 2021.", precizno odgovaraju iz središnje nacionalne banke. Dodajmo tomu kako i banke drže još pola milijarde nezamijenjenih kuna.
Dakle, brojni su još građani koji što namjerno što iz neznanja čuvaju kune kod kuće. U HNB-u nam nisu mogli reći, jer ne vode takvu regionalnu evidenciju, koliko je Slavonaca, odnosno koliko je građana iz istočne Hrvatske, zamijenilo kune u ovih pet mjeseci.
Deponiranje i uništavanje
Pred nama je nova turistička sezona, prva s eurom. Očekuju li u HNB-u da se dio kuna nalazi kod stranaca koji ih nisu prošle godine potrošili? "Uobičajeno ponašanje stranih turista u godinama prije uvođenja eura ne bi se moglo potpuno preslikati na ovu godinu, jer se turisti iz zemalja europodručja pri dolasku u Republiku Hrvatsku i dalje koriste svojom domicilnom valutom – eurom. Za pretpostaviti je da će dio njih ove godine donijeti određenu količinu kuna na zamjenu, koje su im ostale od prethodnih godina, no nemoguće je pretpostaviti o kojim količinama se radi", odgovaraju u HNB-u, ali napominju kako su sve zemlje europodručja do 28. veljače ove godine bile u obvezi omogućiti svojim građanima otkup kuna na bar jednoj od lokacija.
Dakle, kune će još dugo biti tu među nama, kao što je to uostalom slučaj i sa starom njemačkom markom. Njemačka središnja baka izišla je s podatkom kako se količina novčanica i kovanica njemačkih maraka koja se još uvijek nalazi kod građana procjenjuje na 12 milijardi maraka, odnosno 6,29 milijardi eura. Njemačka je uvela euro kao platno sredstvo 1. siječnja 2002. Prije 21 godinu! Za razliku od nje, u Italiji i Francuskoj rok u kojemu se mogla zamijeniti stara nacionalna valuta eurom bio je ograničen.
Novčanice kuna po povlačenju iz optjecaja sukcesivno se uništavaju u sustavima za obradu novčanica koji imaju mogućnost njihova uništavanja i koji broje svaki izrezani primjerak. Deponiraju se u posebnom prostoru u trezorima HNB-a i potom idu na rezanje. Za razliku od novčanica kune koje će se sukcesivno uništavati rezanjem, kovanice kune će se nakon povlačenja iz optjecaja također pohraniti u posebnom, čuvanom prostoru, a nakon toga će se prodati kao sekundarna sirovina.
Dario Kuštro
DIO KUNA NIKADA NEĆE BITI VRAĆEN
Kako smo već pisali, Hrvatska narodna banka ne očekuje povrat svih kuna iz optjecaja. Razlozi za to su što je dio gotovog novca uništen, dio izgubljen, dio iznesen iz Hrvatske, a dio ostavljen za numizmatičke potrebe. Prema dostupnim objavljenim podatcima, do sredine svibnja povučeno je 688,7 milijuna kovanica kune, ukupne težine 4062 tone.