Osječka knjižara Nova, kao i svih prethodnih, i ove je godine bila domaćin dodjeli 17. Hrvatske književne nagrade "Anto Gardaš" najboljoj knjizi pripovjedaka ili romana za djecu i mlade u 2022. godinu koja je prema jednoglasnoj ocijeni povjerenstva uručena autorici Morei Banićević za njezin roman "Mjesečari Monteriera" u izdanju Naklade Ljevak i uz ilustracije Petre Brnardić.

Riječ je o fantastično-pustolovnom romanu koji svojom fabularnom sukcesijom podsjeća na strukturu videoigrica, pa tako svako poglavlje predstavlja novi level, odnosno novu razinu koju likovi moraju prijeći kako bi došli do konačnog cilja - u ovom slučaju oporavka i spašavanja Monteriera, odnosno cijelog svijeta, od propasti izazvane kolektivnom hipnozom, krađom snova i općim zaboravom. U obrazloženju žirija stoji da je Morea Banićević odlična poznavateljica žanra i nastavlja se na dugu tradiciju Tolkiena, Lewisa Carrolla, Georgea Martina i Narnijskih kronika, a u njezinim Dormima (fantastična mala bića s krilima) kao da odjekuje suvremena varijanta Bjesova i Domaćih Ivane Brlić-Mažuranić.

Autorica je, pak, izrazila izuzetno zadovoljstvo primiti nagradu kojom se potiče tradicija hrvatske dječje književnosti i kojom se autorima daje prilika da svojim radom pridonesu toj tradiciji i kulturi te potaknu djecu na čitanje.

- Tijekom odrastanja jako sam puno igrala računalne igre i smatram da dječja književnost ne bi trebala biti odvojeni identitet od igranja, već samo nadopuna. Ljudi obično misle da se djeca trebaju kaniti videoigara i baviti se samo čitanjem, što je do jedne mjere i točno, međutim zašto jedno ne bi nadopunjavalo drugo. Igre su dio današnje dječje kulture i ne bi ih trebalo gledati kao tabu-zonu jer postoji jako puno računalnih igara koje razvijaju dječju maštu i otkrivaju levele - istaknula je Banićević, dodajući da djeci treba približiti književnost tako da autori uđu u njihov svijet, a ne da očekuju da djeca ulaze u njihov.

Na upit može li se živjeti u Hrvatskoj od pisanja Banićević tvrdi da nije još došla do toga da se može baviti samo pisanjem, ali bi se vrlo rado bavila samo pisanjem.

- Imamo domaćih autora koji doista rade dobra djela i trude se na tome što rade, stoga mislim da se ne trebamo isključivo pouzdati u prevođenje anglosanksonskih djela na hrvatski, posebno u dječjoj književnosti - poručila je.

Na ovogodišnji je natječaj u organizaciji Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Osijek i Društva hrvatskih književnika Zagreb, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija pristiglo 27 knjiga različitih vrsta i žanrova. Povjerenstvo koje već tradicionalno čine književnici Branka Primorac, Stjepan Tomaš i dr. sc. Tomislav Zagoda, uz nagrađeni roman u uži je izbor izdvojilo još zbirku priča Tamare Brkan "Ja Zmajica", zbirku priča Mladena Kopjara "Petrin Pin" i "Gonič kroz lektiru" autorice Andrijane Grgičević.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskog Osijek Mirko Ćurić ocijenio je književnost za djecu i mladež u Hrvatskoj prilično raznovrsnom i plodnom.

- Čini mi se da su slikovnice posljednjih nekoliko godina najopsežnije, dok se prozni dio drži na istim razinama od 30-ak djela godišnje. Knjige za djecu čitaju se više nego one za odrasle, a što se vidi po nakladama i posudbama. Naime, najveći broj autora koji su u dječjoj lektiri dobiva novac za posudbe - pojasnio je Ćurić.

Svečanoj dodjeli nagrade, koja se sastoji od povelje i novčanog dijela u vrijednosti od 10.000 kuna, nazočila je i obitelj pokojnog osječkog književnika Ante Gardaša.