Cilj Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) je da pomogne državama kako bi izbjegle i prevladale financijske krize te održale dugoročnu financijsku stabilnost. "Od svog nastanka 2012., nakon velike financijske krize, Europski stabilizacijski mehanizam imao je ključnu ulogu u očuvanju integriteta europodručja", naglasio je premijer Andrej Plenković na konferenciji "Ulazak Hrvatske u Europski stabilizacijski mehanizam kao 20. članice".

Premijer je podsjetio da ove godine obilježavamo desetu godišnjicu članstva u Europskoj uniji. "Hrvatska je jedina država Europske unije koja je istoga dana iste godine, 1. siječnja 2023., postala članica i europodručja i Schengena. To prije nas nije uspjelo nikome drugome", istaknuo je Plenković te dodao da smo ubrzo nakon toga postali i članica ESM-a. Cilj Europskog stabilizacijskog mehanizma je da u ukupnoj arhitekturi institucionalnih, sigurnosnih mreža pomogne državama kako bi izbjegle i prevladale financijske krize te održale dugoročnu financijsku stabilnost. Pojasnio je da je, kako bi se bolje stekao dojam što je dosad učinio taj mehanizam, najvažniji podatak da je on osigurao financijsku podršku u iznosu od 295 milijardi eura za države članice koje su izgubile pristup financijskom tržištu. "Europski stabilizacijski mehanizam je uporište financijske sigurnosti i vjerodostojnosti europodručja", zaključio je.

Premijer Plenković kazao je da članstvo Hrvatskoj donosi dodatnu vjerodostojnost i suradnju u okviru ekonomske i monetarne unije u okviru Europske unije. "Ovo je članstvo za nas pravo na dodatno korištenje financijskih instrumenata u slučaju potrebe", istaknuo je. Dodao je da je vrijeme u kojem živimo, a posebno okolnosti nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu, koja je imala za posljedicu i energetsku i prehrambenu krizu, socijalne posljedice i inflatorne pritiske, vrijeme koje dodatno upozorava na značaj članstva u europodručju i ESM-u. Podsjetio je da je Hrvatskoj jedina organizacija koja je preostala za ulazak OECD, s kojim su započeli pristupni pregovori.

Premijer se zatim osvrnuo na tri glavne točke politike hrvatske Vlade. Prva je politička stabilnost bez koje ne bi bili mogući ciljevi poput ekonomskog napretka, dublje integracije, strateških ciljeva i otpornost na krizu. Druga točka je proeuropsko usmjerenje Vlade, za koje je Plenković istaknuo da je njime ne samo ostvaren strateški nacionalni interes, nego je i osnažena hrvatska otpornost i konkurentnost gospodarstva. Treća je točka promišljena ekonomska politika koja je osnažena članstvom u europodručju i ostvaruje ekonomske rezultate u post COVID razdoblju. Govoreći o političkoj stabilnosti, Plenković je rekao da je Vlada "ne samo osigurala stabilnu parlamentarnu većinu, nego je u 32. godini nakon međunarodnog priznanja Hrvatske prošla brojne izazove i pokazala kako u krizama zna što je država i državni intervencionizam". "Državni intervencionizam je način da ne bude previše države u ekonomskoj sferi, nego da država dođe u tu sferu onoliko koliko treba, i kad treba, a da bi se sačuvala socijalna kohezija", pojasnio je Plenković.



Ponovio je kako je Hrvatska svojim članstvom u Europskoj uniji znatno osnažila svoj položaj. Pojasnio je da tu nije samo riječ o iskorištavanju europskih investicijskih i strukturnih fondova, nego je Europa prije svega zajednica prava, pravila, vrijednosti i načela, koja svakoj članici, građaninu i gospodarskom subjektu jamči standarde i daje svojevrsnu legitimaciju ozračja, ali i sigurnosti poslovanja i investiranja. Isto tako, podsjetio je da je Vlada još 2020. godine kazala da će do kraja mandata prosječna plaća biti 1000 eura, a već danas iznos je prosječne plaće 1130 eura. Naglasio je da je taj cilj realiziran prije nešto manje od godinu dana, i to na pola mandata. "To govori koliko brzo ostvarujemo strateške ciljeve koje smo zadali, a glavni nam je bolji ekonomski standard naših građana", poručio je Plenković. Dodao je da su prosječne mirovine narasle za 37 posto, a minimalna netoplaća u Hrvatskoj povećana je za 69 posto. Premijer je naglasio da je broj ljudi koji žive u riziku od siromaštva u posljednjih šest godina smanjen za trećinu. Istaknuo je da broj zaposlenih nikad nije bio veći, a broj nezaposlenih manji od 1982. godine. Premijer je kazao da je Hrvatska u 2022. godini dosegnula 73 posto prosječne razvijenosti Europske unije prema BDP-u po stanovniku, dok smo u razdoblju od 2010. do 2015. bili na oko 61 posto. To govorim, dodao je, da osvijestimo razvojnu i ekonomsku perspektivu Hrvatske u četvrtom desetljeću samostalnosti.

Premijer smatra da se ovakvi trendovi mogu nastaviti te isto tako sprječavati moguće šokove i udare nacionalnim i europskim mehanizmima. "Uvjeren sam da ćemo u potpunosti podvući crtu 2030., kada dođe kraj novoj financijskoj perspektivi, kad budemo u članstvu 17 godina, kad budemo bili osam godina u europodručju i Schengenu te kada sva ova sredstva koja smo sada osigurali budu poluge ekonomskoga rasta Hrvatske i snažnije europske i međunarodne pozicije", zaključio je.

Glavni direktor ESM-a Pierre Gramegna istaknuo je da ESM treba promatrati kao "sigurnosnu mrežu" u slučaju krize i teške financijske situacije, pri čemu počiva na solidarnosti. Sredstva pomoći tu su u slučaju krize, no svi se uvijek nadaju da se neće morati koristiti, napomenuo je Gramegna.