Deset dana, od 8. do 18. svibnja, kiša nije prestajala ni u srcu žitnice, gdje su tada, prema podatcima đakovačkog pratitelja vremenskih prilika Bartola Bačića, pale 83 litre kiše, što uz prethodne oborine 2023. zasad čini kišnom godinom.

Jer dosad je, primjerice, u Đakovštini palo 418 litara, što je čak 244 litre više nego u isto doba prošle godine.



Nakon velikih kiša središnji dio Slavonije već tri dana grije 26 stupnjeva. U takvim vremenskim uvjetima proljetna sjetva još nije gotova, realizirana je 90 - 95 posto, jer se na niskim i podvodnim tlima nije moglo sijati. Dio ratara morat će presijavati – koliko, ovisi od gospodarstva do gospodarstva - neki samo 5, a neki i 50 posto, no najviše će se ovdje presijavati suncokret i kukuruz, bit će depresija po njivama, prijete bolesti, koje zahtijevaju i pojačano tretiranje, što podiže troškove, a, kaže član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ratar Matija Brlošić iz Piškorevaca, ratari dugo nisu mehanizacijom zapadali u sjetvi. Za sadašnje temperature u Đakovštini kaže da su idealne za biljke, a vlage ima, dakako, dovoljno.



- Najviše će se morati presijavati suncokret; ondje gdje je posijan, a nije niknuo stvorila se pokorica, a on nema snage da ju probije. Djelomično to negdje očekuje i kukuruz, soja. Neće to toliko biti izraženo u našem dijelu, no bit će slučajeva. Što je prije posijano to niče, no ako je posijano netom prije ovih kiša – to je problem. Zbog kiše i dosadašnjih niskih temperatura sve nam kasni, a sve to rezultirat će i kašnjenjem ovogodišnje žetve, i to za 10 do 15 dana. Trebalo je već skinuti i prve otkose trave; ove godine je ona dobra, visoka i kvalitetna, no nemogući su uvjeti da se ona pokosi, osuši i spremi - kaže Brlošić.



Pšenica, koju je i prije kiša zahvatila hrđa zbog vlažnog i hladnog vremena u posljednja dva mjeseca, mjestimice je jače ili slabije napadnuta bolešću, no Brlošić procjenjuje kako u cjelini ne izgleda tako loše.



- Vlage ima dovoljno, tretirana je protiv bolesti, a nema previsokih temperatura, pa se očekuje da će se zrno uspjeti dovoljno naliti - kaže Brošić. Na upit kakvu žetvu očekuje 2023., taj piškorevački ratar kaže kako, što se tiče žitarica, bar za ovaj istočni dio, predviđa srednje dobru žetvu. Ove temperature za pšenicu su idealne; u ovim uvjetima ona i ječam mogu puniti svoje zrno. Hrvatska je jesenas posijala pet posto više pšenice nego u 2021. godini – na 168.000 hektara.



- Ne znam kakvo će biti ljeto. Vegetacija proljetnih kultura u ovo doba godine trebala je biti veća od sadašnje kondicije, viši kukuruz, viši suncokret. Bude li zbog svega kasnila i sjetva u jesen, onda nas to polako zavlači u kraj listopada, studeni. I bude li (i) ona kišna, onda bi to moglo biti prilično komplicirano - upozorava Brlošić.