Novosti
INICIJATIVA SLAVONSKOG STRUČNJAKA

Agrometeorološki centar u Osijeku iznimno bi pomogao kvaliteti i urodu poljoprivrede
Objavljeno 22. svibnja, 2023.
”Prethodno zanemarivanje dovodi do toga da postajemo Irci, a ne Šokci”, kaže Lazanin

U vrijeme kada javnost svjedoči potresnim prizorima iz poplavljenih krajeva, teško je zaboraviti slike plodnih stradalih polja krumpira ili jagoda pod vodom. Sve to nije lako gledati ni iz Slavonije i Baranje, regije u kojoj poljoprivrednici također imaju razna iskustva s nabujalim rijekama. U takvim je vremenima pravovremena informacija gdje se i koliko kiše očekuje, kao i vodostaj koje će od rijeka i kada zaprijetiti, od životne važnosti.



Sve to dobro zna i poznati osječki meteorolog Željko Lazanin, sada u mirovini, koji nas s tim u vezi podsjeća na svoje, nažalost, prije više godina neuspješno zagovaranje da se u Osijeku napravi Agrometeorološki prognostički centar, kao što se je u Splitu Pomorski meteorološki centar, i svi, kaže, smatraju da je to prirodno i normalno. Te se službe financiraju iz državnog proračuna i sasvim je svejedno sjedili oni u Osijeku ili Zagrebu, dodaje Lazanin.

Korisni gospodarstvu


"Moj je stav da nama ovdje kao poljoprivrednom kraju to nije svejedno - prvo, imali bi tu službu ovdje, četiri ili pet prognostičara koji bi tu onda bili na raspolaganju gospodarstvu. Drukčije je kada vi nam svom području imate takve stručnjake, a ne kada morate zvati u Zagreb i pitati nešto - ne znate hoće li vas netko ‘otkačiti‘ ili ne. Drugo, mediji bi imali ovdje na raspolaganju tu službu te mogli s njima bolje uspostaviti neke relacije, a i, što je još važnije, to bi mogli i mali i veliki poljoprivredni proizvođači. Puno toga ovisi o tome kako će se stvari predstaviti ljudima i hoće li to činiti ljudi kojima ta okolina vjeruje. Moje je iskustvo da se, kada je u pitanju prognoza vremena i primjena takvih uputa, najviše vjeruje ljudima koji, da tako kažemo, imaju i isti naglasak kao vi, dakle lokalni govor, kao bitan faktor u odluci hoće li se nešto slušati ili ne. Stoga sam smatrao da bi bilo jako korisno da ta služba bude u Osijeku, gdje je i jak poljoprivredni fakultet (sada Fakultet agrobiotehničkih znanosti, nap. a.). Hajde da našu sredinu, koju sam doživljavao kao neravnopravnu u tome, učinimo ravnopravnom. Ako oni u Zagrebu mogu reći, aha, Vakula tako, ovaj ovako, a onaj onako, oni u Splitu imaju svoje, zašto mi ovdje nemamo svoje službe. Za to doista postoje dobri razlozi i argumenti", pojašava svoju inicijativu Lazanin.

To bi, kaže, znači bila središnja agrometeorološka služba, kao dio Državnog hidroemeteorološkog zavoda, ali da u Osijeku bude Agrometeorološki centar. Sve je to, smatra, najviše vezano upravo uz ovaj kraj. Logično mu je da bude tako i ne razumije da to bilo kome nije jasno. Uostalom, dodaje da okviru DHMZ-a postoji i Pomorski meteorološki ured u Splitu, "pa dajte onda napravite Agrometeorološki centar u Osijeku", ističe. U Osijeku DHMZ ima Područnu službu za obranu od tuče (postoji i u Zagrebu). "Može u Zagrebu biti neka središnja služba koji bi se bavila razvojem tog agrometeorološkog sustava i najnovijim saznanjima, koje će onda prosljeđivati, ali da operativni dio bude ovdje, u Slavoniji. To je nešto što bi nam bilo jako korisno, i sa stajališta struke i korisnika. Uvijek govore da je poljoprivreda tvornica pod otvorenim nebom, pa neka se onda netko i brine o tom nebu - agrometeorolozi u Osijeku", ističe.

Prepoznavanje


"Možda su naše političke snage shvatile da ukupno zanemarivanje dovodi do toga da mi postajemo Irci, a ne Šokci, pola u šali, pola u zbilji", poručuje Lazanin. No čini se kako je nacionalna politika posljednjih pet-šest godina, za razliku od ranija dva desetljeća, ipak sklonija ratom najviše pogođenoj Slavoniji - postoji i projekt Slavonija, pa to može biti prostor za ova razmišljanja. I Lazanin to potvrđuje. "Izgleda da je netko sada to prepoznao i poduzima mjere da se odavde ne odsele svi. Treba neke uvjete stvoriti za mladi svijet, hvala Bogu da su pokrenuli nešto u tom smjeru", kaže, dodajući kako imamo i sve više parametara važne prometne povezanosti. "Moramo više nuditi i upozoravati na sveučilište i mlade kvalitetne ljude, razvoj IT industrije, pa želimo i u ovoj domeni, gdje se ja smatram stručnim, pokrenuti stvari. Zagovarao sam to i ranije, no nisam uspio", zaključuje.

Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako su poljoprivrednicima u Slavoniji i Baranji, posebice jer je njihova proizvodnja na otvorenom, informacije o vremenu itekako važne. S obzirom na vrijeme u kojemu živimo te sve češće i izraženije ekstremne vremenske uvjete, takvi bi ažurni podaci sigurno koristili poljoprivrednim proizvođačima, a i ostalima. “Ono što bi za nas poljoprivrednike bilo dobro je da neka državna služba vodi ovdje kod nas od toga kada i koliko očekivati kiše, čak i na dnevnoj bazi, koliko je za određenu lokaciju prihvatljivo prskanje zaštite usjeva danas, do praćenja vlažnosti i procjene opasnosti biljnih bolesti. Postoje neke aplikacije, no one nisu naše, pitanje je koliko su za nas vjerodostojne i točne”, ističe Mato Brlošić.

Igor Bošnjak
BRLOŠIĆ: SJEDIŠTE TREBA BITI U OSIJEKU
”Mislim kako bi bilo najbolje da je sjedište takve službe u Slavoniji, u Osijeku, gdje bi bio određeni tim stručnjaka. Donekle je čak i smiješno da jedan takav centar bude u Zagrebu. U emisiji Plodovi zemlje dobijemo izvješće agrometorologa koji kaže kakvo će vrijeme biti u sljedećih osam dana, nekad je to možda bilo prihvatljivo, ali nama danas treba prognoza na dnevnoj bazi, gotovo čak i u satima. Time bismo, dakle, dobili sumu informacija gdje bismo mogli vidjeti u koje će se vrijeme nešto dogoditi, koju mjeru poduzeti u pitanju sjetve, zaštite itd., što znači da bismo na neki način dobili i sigurniju proizvodnju naših poljoprivrednih proizvoda. Nama itekako znače podaci jesu li se stvorili uvjeti za nekakvu bolest, kada i s čime krenuti s tretiranjem, sutra ili za dan-dva - kada možemo planirati krenuti s radovima. Sigurno danas postoje instrumenti koji to mogu bolje predvidjeti i izračunati nego mi našim svakodnevnim obilaskom polja”, zaključuje Brlošić.

LAZANINOV MOTIV
Kada je riječ o Željku Lazaninu, Slavonci, a posebice oni u samom Osijeku i okolici, zasigurno jako dobro znaju da je riječ o čovjeku nemalog iskustva, s obzirom na to da je bio šef Zrakoplovne meteorološke službe, instruktor za zrakoplovnu meteorologiju, radio je 23 godinu na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku (na predmetu Agrometeoroogija) i uz to 30 godina bio stalni sudski vještak meteorološke struke. Isto tako, kaže, i gotovo je siguran - jedini ili jedan od vrlo rijetkih Osječana koji je pred i za vrijeme Zimske olimpijade u Sarajevu tri mjeseca službeno bio tamo, zajedno s dvojicom kolega iz Zagreba i Ljubljane, i to kao prognostičar. Sada je u mirovini, najesen će, kaže, biti deset godina, no profesionalnog poriva za strukom mu očito ni danas ne nedostaje.

Možda ste propustili...

NA TOJ ĆE DUŽNOSTI ZAMIJENITI ADMIRALA ROBERTA HRANJA

Kundid na čelu Glavnog stožera

FISKALIZACIJA GOTOVINSKIH NAPOJNICA U PRAKSI

Kampanja HGK-a o napojnicama kreće

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVJEDOČENJE DRŽAVNOG TAJNIKA

Pavić: Karolina Vidović Krištvo nudila mi je 100.000 eura mita

2

ZBOG PROMJENA ORGANOLEPTIČKIH SVOJSTAVA OKUSA I MIRISA

S tržišta povučena voda Donat Mg

3

PETI ROĐENDAN CENTRA ZA AUTIZAM

Respektabilan regionalni centar