U vrijeme kada javnost svjedoči potresnim prizorima iz poplavljenih krajeva, teško je zaboraviti slike plodnih stradalih polja krumpira ili jagoda pod vodom. Sve to nije lako gledati ni iz Slavonije i Baranje, regije u kojoj poljoprivrednici također imaju razna iskustva s nabujalim rijekama. U takvim je vremenima pravovremena informacija gdje se i koliko kiše očekuje, kao i vodostaj koje će od rijeka i kada zaprijetiti, od životne važnosti.

Sve to dobro zna i poznati osječki meteorolog Željko Lazanin, sada u mirovini, koji nas s tim u vezi podsjeća na svoje, nažalost, prije više godina neuspješno zagovaranje da se u Osijeku napravi Agrometeorološki prognostički centar, kao što se je u Splitu Pomorski meteorološki centar, i svi, kaže, smatraju da je to prirodno i normalno. Te se službe financiraju iz državnog proračuna i sasvim je svejedno sjedili oni u Osijeku ili Zagrebu, dodaje Lazanin.



"Moj je stav da nama ovdje kao poljoprivrednom kraju to nije svejedno - prvo, imali bi tu službu ovdje, četiri ili pet prognostičara koji bi tu onda bili na raspolaganju gospodarstvu. Drukčije je kada vi nam svom području imate takve stručnjake, a ne kada morate zvati u Zagreb i pitati nešto - ne znate hoće li vas netko ‘otkačiti‘ ili ne. Drugo, mediji bi imali ovdje na raspolaganju tu službu te mogli s njima bolje uspostaviti neke relacije, a i, što je još važnije, to bi mogli i mali i veliki poljoprivredni proizvođači. Puno toga ovisi o tome kako će se stvari predstaviti ljudima i hoće li to činiti ljudi kojima ta okolina vjeruje. Moje je iskustvo da se, kada je u pitanju prognoza vremena i primjena takvih uputa, najviše vjeruje ljudima koji, da tako kažemo, imaju i isti naglasak kao vi, dakle lokalni govor, kao bitan faktor u odluci hoće li se nešto slušati ili ne. Stoga sam smatrao da bi bilo jako korisno da ta služba bude u Osijeku, gdje je i jak poljoprivredni fakultet (sada Fakultet agrobiotehničkih znanosti, nap. a.). Hajde da našu sredinu, koju sam doživljavao kao neravnopravnu u tome, učinimo ravnopravnom. Ako oni u Zagrebu mogu reći, aha, Vakula tako, ovaj ovako, a onaj onako, oni u Splitu imaju svoje, zašto mi ovdje nemamo svoje službe. Za to doista postoje dobri razlozi i argumenti", pojašava svoju inicijativu Lazanin.

To bi, kaže, znači bila središnja agrometeorološka služba, kao dio Državnog hidroemeteorološkog zavoda, ali da u Osijeku bude Agrometeorološki centar. Sve je to, smatra, najviše vezano upravo uz ovaj kraj. Logično mu je da bude tako i ne razumije da to bilo kome nije jasno. Uostalom, dodaje da okviru DHMZ-a postoji i Pomorski meteorološki ured u Splitu, "pa dajte onda napravite Agrometeorološki centar u Osijeku", ističe. U Osijeku DHMZ ima Područnu službu za obranu od tuče (postoji i u Zagrebu). "Može u Zagrebu biti neka središnja služba koji bi se bavila razvojem tog agrometeorološkog sustava i najnovijim saznanjima, koje će onda prosljeđivati, ali da operativni dio bude ovdje, u Slavoniji. To je nešto što bi nam bilo jako korisno, i sa stajališta struke i korisnika. Uvijek govore da je poljoprivreda tvornica pod otvorenim nebom, pa neka se onda netko i brine o tom nebu - agrometeorolozi u Osijeku", ističe.



"Možda su naše političke snage shvatile da ukupno zanemarivanje dovodi do toga da mi postajemo Irci, a ne Šokci, pola u šali, pola u zbilji", poručuje Lazanin. No čini se kako je nacionalna politika posljednjih pet-šest godina, za razliku od ranija dva desetljeća, ipak sklonija ratom najviše pogođenoj Slavoniji - postoji i projekt Slavonija, pa to može biti prostor za ova razmišljanja. I Lazanin to potvrđuje. "Izgleda da je netko sada to prepoznao i poduzima mjere da se odavde ne odsele svi. Treba neke uvjete stvoriti za mladi svijet, hvala Bogu da su pokrenuli nešto u tom smjeru", kaže, dodajući kako imamo i sve više parametara važne prometne povezanosti. "Moramo više nuditi i upozoravati na sveučilište i mlade kvalitetne ljude, razvoj IT industrije, pa želimo i u ovoj domeni, gdje se ja smatram stručnim, pokrenuti stvari. Zagovarao sam to i ranije, no nisam uspio", zaključuje.

Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako su poljoprivrednicima u Slavoniji i Baranji, posebice jer je njihova proizvodnja na otvorenom, informacije o vremenu itekako važne. S obzirom na vrijeme u kojemu živimo te sve češće i izraženije ekstremne vremenske uvjete, takvi bi ažurni podaci sigurno koristili poljoprivrednim proizvođačima, a i ostalima. “Ono što bi za nas poljoprivrednike bilo dobro je da neka državna služba vodi ovdje kod nas od toga kada i koliko očekivati kiše, čak i na dnevnoj bazi, koliko je za određenu lokaciju prihvatljivo prskanje zaštite usjeva danas, do praćenja vlažnosti i procjene opasnosti biljnih bolesti. Postoje neke aplikacije, no one nisu naše, pitanje je koliko su za nas vjerodostojne i točne”, ističe Mato Brlošić.