Objavljeno 21. svibnja, 2023.
U prošloj godini 48 osoba poginulo je u nesrećama na radu, a 1048 je teže ozlijeđeno
Tridesettrogodišnji radnik smrtno je stradao u nesreći na radu koja se dogodila u subotu ujutro u krugu bivše tvornice u Osijeku (ne navodi se koje). Policija je o nesreći dobila dojavu u 8.59 sati. Obavljenim očevidom, uz nazočnost inspektora zaštite na radu, utvrđeno je da je 33-godišnjaka sa šireg područja Slavonskog Broda, koji je obavljao demontažu pokretne dizalice, prignječio dio te dizalice.
- Liječnički tim Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije neuspješno je reanimirao djelatnika. Prema nalogu Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, tijelo 33-godišnjaka prevezeno je u KBC Osijek, gdje će biti obavljena obdukcija - izvijestila je Policijska uprava osječko-baranjska.
Prema podacima Analize ozljeda na radu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), lani su se dogodile 16.273 ozljede na radu, ukupno na mjestu rada te na putu do posla i natrag. U njima je smrtno stradalo 48 osoba, 12.432 osobe ozlijeđene su lakše, teško 1084 osoba, tzv. skupna ozljeda nastala je u dva slučaja, a za 112 osoba za sada nema podataka.
Od 13.678 prijavljenih ozljeda na mjestu rada najviše je bilo lakih ozljeda (90,89 posto) ili 12.432. Lakše ozljede one su u kojima nema opasnosti za život, dođe do beznačajnog ili lakog oštećenja organa, funkcija je održana ili privremeno neznatno smanjena, gdje je radna sposobnost održana - ogrebotine, manje modrice, nagnječenja te posjekline. Teške ozljede one su u kojima postoji potencijalna ili stvarna opasnost za život, znatno ili trajno oštećenje ili uništenje organa, privremena ili trajna nesposobnost za rad, unakaženje - amputacija, veća nagnječenja ili zgnječenje organa, višestruke ozljede, prijelomi, oštećenja velikih žila i živaca. Skupne ozljede one su u kojima je došlo do ozljeđivanja dviju ili više osoba.
U pet slavonskih županija u 2022. godini stradalo je na poslu 2695 osoba. Najviše u Osječko-baranjskoj županiji - 1307, potom 535 u Vukovarsko-srijemskoj, 358 u Brodsko-posavskoj, 249 u Požeško-slavonskoj te 246 u Virovitičko-podravskoj županiji. Iako se najveći broj ozljeda dogodio u Gradu Zagrebu, najveća je stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu prema ukupnom broju ozljeda) u Osječko-baranjskoj županiji. Uzimajući u obzir prijavljene ozljede na mjestu rada (13 678), najveći broj ozljeda ponovno se dogodio u Gradu Zagrebu, no i u ovom slučaju najviša stopa ozljeda na 1000 zaposlenih na mjestu rada bila je u Osječko-baranjskoj županiji.
U cijeloj Hrvatskoj prošle godine stradalo je 9468 muškaraca i 6712 žena, na mjestu rada stradalo je 8629 muškaraca i 5031 žena. Na mjestu rada najčešće su se događale rane i površinske ozljede (35,60 posto). Većina stradalih radnika bila je osposobljena za rad na siguran način - njih 94,09 posto. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada za 81,58 posto ozlijeđenih radnika utvrđeno je da su koristili zaštitnu opremu.
Sandra Lacić
VRSTE OZLJEDA
Najveći broj ozljeda (3478) dogodio se u prerađivačkoj industriji, ali najveća je stopa ozljeda na 1000 zaposlenih (u odnosu prema ukupnom broju ozljeda) u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša. Na mjestu rada najviše ozljeda dogodilo se u industrijskoj zoni (34,01 posto), najčešća specifična aktivnost koju je radnik izvodio u trenutku ozljede je kretanje, a materijalno sredstvo povezano sa specifičnom aktivnosti u 2540 slučaja su zgrade, građevine. Najčešći poremećaj koji je doveo do ozljede radnika je gubitak kontrole nad strojem, prijevoznim sredstvom, opremom, ručnim alatom, predmetom ili životinjom, a materijalno sredstvo povezano s poremećajem u 890 slučajeva su ručni alati bez pogona.