ĐAKOVO

Cjenovni preokret - prasad je postala skuplja od janjadi. Uzgajivači prasadi ističu kako je gotovo i nema, dok je, s druge strane, "špica" sezone janjića.

Dugogodišnji uzgajivač Željko Fabric iz Drenja, čije gospodarstvo sa sinovim ima 300 ovaca, kaže kako je u aktualnom jeku sezone janjića njihov kilogram žive vage, a riječ je o janjadi od 25 do 35 kilograma, 4 do 4,50 eura, a kod malih proizvođača i do 5 eura, čime su, dodaje, jeftiniji od kilograma žive vage prasadi, kojima je minimalna cijena sada pet eura, uglavnom je šest, a neki ih prodaju i za sedam eura.
- U ovo doba prošle godine kila žive vage janjića bila je tri do četiri eura, a sada naši kupci na veliko idu u Mađarsku po njih jer su ondje 3,5 eura. Riječ je o cijeni u veleprodaji - kaže Fabric.

Usporedbe radi, na početku koronakrize naši su izvozili janjad u Italiju po 19 kuna za kilogram, po 2,5 eura. Cijena janjadi sada je udvostručena jer u međuvremenu poskupjela stočna hrana, kao i drugi inputi, i u toj grani stočarstva.

- Kada je riječ o dosadašjem odnosu cijena prasadi i janjadi, ona je u pravilu bila u korist janjadi. Dosad je taj omjer većinom bio 1 prema 1,8 u korist janjića, a sada je on 1,2 prema 1 u korist prasaca. U svibnju, lipnju, najviše je janjića, pa će možda i janjad ići malo dolje - kaže taj drenjanski uzgajivač ovaca. On i sin za prodaju će ostaviti oko 250 janjića, a ostalo ostavljaju za pomladak.

Na upit o samodostatnosti ove stočarske grane Fabric kaže kako je to jedna od rijetkih proizvodnji koja zadovoljava naše potrebe.

– No u novom programskom, financijskom razdoblju šikanirani smo mizernim poticajima od 8 eura po ovci, a kada se krenulo s njima, prije 20 godina, bilo je to 100 kuna. Tako danas ovce nitko ne drži zbog poticaja, raditi s njima samo nosi obveze - kaže ovaj Drenjanac. U pojedinim trgovačkim centrima janjetina je na akciji (vikendom) od 10,99 eura za kilogram bez glave, odnosno 9,39 eura/kg s glavom. Istovremeno, ti centri u svojim aktualnim katalozima prasetinu (na akciji) ne nude.

Ono što je isto i uzgoju svinja i uzgoju ovaca jest, ukupno gledajući, pad proizvodnje. Govore to podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni sredinom travnja o broju stoke i peradi sa stanjem 1. studenoga 2022. godine, a prema kojima se ukupan broj stoke smanjuje, što dodatno narušava ionako desetkovani stočni fond. Ovaca je na kraju 2021. bilo 654.000, a lani u studenome 643.000. Smanjenje je to za 1,7 posto, uz istodobno smanjenje muznih ovaca za 8 posto. Na kraju 2021., prema glavnom državnom statističaru, janjadi i mladih ovaca do prve godine Hratska je imala 115.000, a u studenome 2022. godine 91.000, dok je kod janjenih i prvi put pripuštenih ovaca došlo do rasta – s 512.000 na 522.000. Muzne su u tom vremenu s 87 pale na 80 tisuća, ostale rasle s 425 na 442 tisuće, dok je broj ostalih ovaca (ovnovi i jalove ovce) s 27 povećan na 30 tisuća.