ŽUPANJA

Zbog nestašice prasadi na tržištu njihova je cijena skočila u nebo i u odnosu prema svibnju prošle godine, kada su se prodavali za 15 i 16 kuna za kilogram žive vage, danas su više nego dvostruko skuplji. Potvrđuje nam to dugogodišnji svinjogojac Antun Golubović iz Đurića, predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK-a.

Podsjeća da Hrvatska osjeća posljedice smanjenja svinjogojske proizvodnje u Europskoj uniji, posebice u Njemačkoj, Danskoj i Nizozemskoj, i napominje da se događa upravo ono na što već duže vrijeme upozorava. "Kada Europa bude na 100 posto samodostatnosti, Hrvati će biti gladni svinjskog mesa. Europa je bila na 125 posto samodostatnosti i taj se višak od 25 posto prelijevao i na naše tržište. Sada je na 110 posto i nastavlja s tendencijom pada proizvodnje, što će se negativno odraziti i na Hrvatsku. Ostat ćemo bez tržišta na kojem smo do sada kupovali i mogli bismo ostati bez svinjskog mesa", pojašnjava. Upravo je manjak svinjskog mesa doveo do novih poskupljenja.

Dodaje da je, unatoč tvrdnjama nekih političara da je Hrvatska na 55 posto samodostatnosti, prava istina da domaći proizvođači proizvode samo 25 posto hrvatskih potreba, ako se računa na grla koja su se oprasila i othranila u Hrvatskoj, odnosno prošla put od krmače do police s mesom. Uvoznih će svinja, napominje, biti sve manje i sve su skuplje. Naglašava da je prošlo vrijeme jeftine hrane, prije svega jeftinog mesa, i dodaje da Nizozemci plaćaju farmerima da zatvore farme, odnosno otkupljuju ih zbog nitratne direktive i zatvaraju. "Hrvatsko je svinjogojstvo u jako teškoj situaciji, nedostaje nam 62.000 rasplodnih krmača da bismo zadovoljili naše potrebe, a to je jako velika brojka", navodi. Dodaje da imaju jednog farmera zainteresiranog za gradnju farme s 3200 krmača, a Hrvatskoj bi trebalo 19 takvih. "I kada bismo imali petoricu takvih koji će graditi farme, odnosno nukleus centre, nedostajalo bi nam još 46.000 krmača. To znači da bi nam trebalo 230 mladih ljudi koji bi gradili farme po 200 krmača. Trenutačno u državi nemamo ni 23 mlada čovjeka koja bi ušla u taj posao, a ne njih 230", ustvrdio je.

Prasaca gotovo da i nema u ponudi, minimalna im je cijena pet eura za kilogram žive vage. Prodaju se uglavnom za šest eura, a neki traže i sedam eura za kilogram žive vage. Prije godinu dana cijena je, podsjeća Golubović, bila dva eura. Posljedica je to osjetnog poskupljenja stočne hrane i energenata i znatnog smanjenja svinjogojske proizvodnje u Europskoj uniji koja zatvara i cijele proizvodne pogone. Za prasad ima interesa, svaki dan netko zove, traži, ali prasadi nema. Podsjeća da su u vrijeme turističke sezone prasci uvijek bili najjeftiniji, a ove su godine nikada skuplji. "Čovjek je neki dan tražio nekoliko komada za svatove, ženi sina, i dobrano se namučio dok ih je našao", kazao je.