Magazin
JEDNA SLAVONSKA PRIČA: MANGULICA - PASMINA SVINJA KOJA OSVAJA SVIJET

I masno može biti zdravo
Objavljeno 20. svibnja, 2023.
Širenje i populariziranje uzgoja: Projekt financiran kroz nepovratna sredstva Ministarstva poljoprivrede

Jeste li čuli za mangulicu? Ako ste iz Slavonije, onda vjerojatno jeste, no ipak ponovimo kako su mangulice autohtona pasmina svinja u Hrvatskoj koja je jedna od najtraženijih delicija u svijetu, a upravo posljednju godinu dana doživljava svoj veliki povratak i rast proizvodnje zahvaljujući aktivnostima Udruge uzgajivača svinja pasmine mangulica.



Činjenica je da se o pasmini mangulica u Hrvatskoj još uvijek premalo zna, u usporedbi s nekim drugim državama gdje je ova pasmina priznata kao vodeći svjetski brend u ovoj vrsti proizvodnje. Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica osnovana je s ciljem povezivanja uzgajivača u svrhu unaprjeđivanja znanja i vještina uzgajivača te zaštite pasmine kao dio biološke baštine Republike Hrvatske. Upravo kako bi informirala i popularizirala mangulicu, ova udruga u sklopu projekta financiranog kroz nepovratna sredstva Ministarstva poljoprivrede “Živi kvalitetno, živi na ruralnom području!” organizirala je radionicu “Mali svinjogojci” o mangulicama i životu na farmi za djecu i roditelje, Okrugli stol sa stručnom javnosti o temi budućnosti uzgoja mangulica te uz niz objavljenih znanstvenih članaka izdala je i priručnik o uzgoju mangulica. Sve to kako bi se postavili dobri temelji za širenje uzgoja te da bi se za ovu u svijetu visoko cijenjenu deliciju više čulo.

SVJETSKI TREND


Novi trend zdravih masnoća otvorio je nove potencijale na tržištu kako u svijetu tako i kod nas. Predsjednik Udruge Mangulica, Tomislav Bišćan, ispričao je zašto se kaže da je mangulica najmasnija svinja na svijetu, a ima najzdraviju mast na svijetu:

”U Sjedinjenim Američkim Državama meso mangulice je izuzetno traženo u restoranima koji poslužuju hranu po slow food receptima, a zovu ga mesom za bogataše, dok je pršut mangulice u Španjolskoj poznat kao delicija koja se ne propušta probati. Kod nas u Hrvatskoj mangulica je najpoznatija pripravljena kao slavonski suhomesnati proizvodi - šunka, kulen, kulenova seka i slanina. Mangulica ima visoko kvalitetno meso koje se ističe svojim ukusom i mogućnošću zadržavanja mesnog soka. Na kvalitetu masti utječe sastav masnih kiselina, ponajviše udio nezasićenih masnih kiselina te udio tzv. zdravog kolesterola (LDL kolesterol), i jedina je životinja koja ga sadržava u svojem mesu”, pojašnjava Bišćan.

Općenito u svijetu vlada “nestašica” proizvoda od mangulice. Mangulica je svinja koju je nemoguće uzgojiti u velikim količinama. U Hrvatskoj je još teže doći do proizvoda zbog toga što je uzgoj u samim začecima i vrlo malo članova je uspjelo doći do prerade mesa. Inače se od mangulice rade klasični suhomesnati proizvodi. Među njima se posebno ističu slanina i šunka koja je vrhunske kvalitete.

Nekolicina obitelji, članova Udruge uzgajivača mangulica, danas predvodi proizvodnju proizvoda od mesa mangulica, a isto tako i uživaju ljepotu života u ruralnom kraju, koji, kako kažu, uz poneke nedostatke, ima velike benefite za obiteljsku svakodnevicu. Tako njihova djeca od malih nogu uče o uzgajanju i poljoprivredi te cijelom procesu uzgoja i prerade mesa mangulica i radu koji je potreban da se na stolu nađu delicije koje osvajaju svojim okusom, kvalitetom i teksturom.

”Mangulica je fantastična gastronomska podloga za ruralni turizam zbog svoje velike kvalitete i svjetske popularnosti. Vjerujemo da će u idućih nekoliko godina s rastom broja uzgajivača, a time i ponude, marketinškim aktivnostima i brendiranjem proizvoda i uzgoja, mangulica znatno utjecati na kvalitetu i poslovni potencijal i uspješnost koju ruralni kraj može omogućiti”, o potencijalu uzgoja mangulica na gospodarski uzlet ruralnog područja rekao je Tomislav Bišćan te pozvao sve zainteresirane potencijalne uzgajivače da se odvaže i povežu.

Planove udruge kao i viziju budućnosti razvoja uzgoja mangulica s okupljenima je podijelio predsjednik Udruge Mangulica Tomislav Bišćan:

”Ovim okruglim stolom želja nam je upoznati širu javnost s ovom cijenjenom i vrlo kvalitetnom pasminom svinje, za koju vjerujemo da ima veliku budućnost i potencijal na tržištu, kao i postaviti prijeko potrebne temelje za kvalitetan uzgoj u Republici Hrvatskoj. Kako bi se i u Hrvatskoj došlo do stadija proizvodnje i prerade koji će jamčiti opstanak i pasmine, ali i uzgajivača, potrebno je učiniti niz predradnji koje uključuju definiranje genetskog statusa pasmine, poboljšanje proizvodnih svojstava, ujednačavanje proizvodnih uvjeta, poboljšanje hranidbe i organiziranje uzgajivača u proizvođačke organizacije (zadruge). Sve navedeno definirano je u uzgojnim ciljevima Uzgojnog programa Udruge Mangulica, koja je osnovana s ciljem povezivanja uzgajivača svinje pasmine mangulica u svrhu unaprjeđivanja znanja i vještina uzgajivača te zaštite pasmine kao dio biološke baštine Republike Hrvatske. Kroz aktivnosti udruga želi potaknuti znanstveno-istraživački rad, educirati članove o uzgoju i preradi mesa i podići svijest građana o kvaliteti mesa svinja pasmine mangulica”, zaključio je Bišćan.

POSEBNA VRSTA



Slavonska mangulica je tradicionalna, autohtona pasmina svinja u Hrvatskoj. Nakon stagnacije i pada uzgoja i proizvodnje vidi se svijetla budućnost opstanka ove pasmine. Doprinos tome su brojne aktivnosti Udruge Mangulica, kao i Priručnik o uzgoju koji je napisao izv. prof. dr. sc. Vladimir Margeta, koji o priručniku kaže kako vjeruje da će biti od velike pomoći svima koji se bave ili planiraju uzgoj ove pasmine svinja:


”Priručnik za uzgajivače mangulice sadržajno je koncipiran na način da svakom trenutnom ili potencijalnom uzgajivaču ove pasmine pruži dovoljno informacija o pasmini i načinu uzgoja. Priručnik počinje poviješću nastanke pasmine i njezina razvoja tijekom proteklih 150 godina, zatim se govori o proizvodnim svojstvima mangulice i njezinim anatomskim te eksterijernim specifičnostima. Tu su i poglavlja o tehnološkim procesima tijekom uzgoja, uvjetima smještaja kao i opsežan osvrt na hranidbu mangulica. Posebno poglavlje govori o svojstvima kvalitete mišićnog i masnog tkiva te preradbenoj vrijednosti ove pasmine. Na kraju, kao dio priručnika, nalazi se i pregled propisa i mjera vezanih uz vođenje evidencije proizvodnje na farmama i označavanja svinja”.

Mangulica, kao uostalom i svaka autohtona pasmina u Hrvatskoj, ima veliku priliku za ekspanziju u uzgoju. Zašto je to tako, objasnio je Vladimir Margeta:

”Zbog svojih anatomskih i fizioloških specifičnosti (pogodna za držanje na otvorenome) te izuzetne kvalitete mesa i masti, idealna je životinju za držanje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima”, rekao je Vladimir Margeta te dodao kako su tradicija svinjogojstva u našim krajevima, prehrambene navike stanovništva kao i umijeće naših poljoprivrednika u proizvodnji i preradi visoko kvalitetnih suhomesnatih proizvoda dobra polazna osnova za držanje ove pasmine u našim krajevima. Povoljni klimatski uvjeti kao i dostupnost kvalitetne hrane čine kontinentalnu Hrvatsku idealnim okruženjem za uzgoj i držanje mangulica. Da bi uzgoj mangulica bio profitabilan i uspješan, nužno je da se proizvođači udruže i da se sve mangulice prerade u tradicionalne proizvode”.

NUTRITIVNA VRIJEDNOST



Premda se o masnoćama može raspravljati i u smislu njihove koristi ili štetnosti za zdravlje ljudi, Margeta navodi kako nema mjesta nikakvim sumnjama:

”U javnosti su danas sve popularnije zdrave masnoće, kakvo je i meso mangulice. Mast mangulica ima visok udio tzv. zdravog u odnosu prema tzv. lošem kolesterolu. Danas se za mangulicu često kaže da je to najmasnija svinja na svijetu, ali da ima najzdraviju mast na svijetu. Sadržaj masti te profil masnih kiselina rezultiraju visokim stupnjem mekoće i sočnosti mesa, a kako upravo o sadržaju i strukturi masti ovisi i ukusnost mesa, možemo s pravom reći da meso mangulice pripada među najukusnije vrste mesa općenito”, objasnio je Vladimir Margeta, koji dodaje i kako su potrošači u razvijenim zemljama prepoznali nutritivnu vrijednost mangulice, tako da je ona danas svjetski brend, a neki od najkvalitetnijih i najskupljih proizvoda od svinjetine danas se proizvode upravo od mangulice.

Sve u svemu, vjerujemo da će se za slavonsku mangulicu u godinama koje slijede čuti sve više. Ne samo u Hrvatskoj nego i šire, odnosno da će proizvodi od te naše domaće svinje postati jedni od prepoznatljivih prehrambenih brendova po kojima će Hrvatska biti poznata u svijetu, kod svih ljubitelja autentične, prirodne, zdrave i kvalitetne hrane. (bagadodo.hr/Fotografije: Ivona Bišćan/Udruga Mangulica)


Priredila i napisala: Jana RADELJAK

Opereta u čast mangulice
 

I slavni kompozitor Johhan Strauss je inspiraciju pronašao u mangulici skladajući operetu

“Ciganski baron”:

Nemam vremena za učenje

i pisanje,

Od djetinjstva mi je uzgajanje

svinja zanimljivije,

I nemam vremena za čitanje,

Zbog svinja koje uzgajam

Tako nikad neću biti čitač,

Za čitanje me nije briga,

Ja ću biti samo biti skroman

uzgajivač

Koji uzgaja svinje

Živi kvalitetno, živi na ruralnom području

Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica održala je u prostorijama Dvorca Janković u Suhopolju okrugli stol o temi budućnosti uzgoja mangulica u sklopu projekta “Živi kvalitetno, živi na ruralnom području”. Ovo događanje okupilo je predstavnike stručne javnosti, lokalne i regionalne uprave kao i uzgajivače svinja i drugu zainteresiranu javnost. Svoj doprinos raspravi koju je moderirao predsjednik Udruge Mangulica, Tomislav Bišćan, dali su: izv. prof. dr. sc. Vladimir Margeta - autor priručnika o uzgoju mangulica, izv. prof. dr. sc. Dubravko Škorput s Agronomskog fakulteta, Mato Čačić, načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju Ministarstva poljoprivrede, Dragan Solić, dr. sc., načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje, HAPIH, Bojan Mijok, mag. oec., pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije. Svojim dolaskom podršku radu i ciljevima Udruge dali su i načelnik općine Suhopolje Goran Doležal i predsjednica Udruge uzgajivača svinja VPŽ Mirjana Bilović.

Pokretačka snaga monarhije

Mangulica je svinja nastala sredinom 19. stoljeća križanjem pasmina szalonta i bakony s divljom svinjom i svinjom šumadinkom. Glavna vizualna karakteristika joj je gusta čekinjasta dlaka koja podsjeća na ovcu. Izvorno podrijetlo ove pasmine je Mađarska. Krajem prošlog stoljeća ova pasmina gotovo je izumrla te je do 1991. u Mađarskoj postojalo samo 200 svinja ove pasmine! Ova svinja bila je i pokretačka mašinerija Austro-Ugarske Monarhije koja je opskrbljivala radnike i vojnike monarhije...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana