Interkulturalna komunikacija kao oblik komunikacije koja se odvija u praksi jedna je od najljepših kategorija komunikacijskih znanosti i same komunikacije. Ona predstavlja komunikaciju između različitih kultura, preciznije između ljudi koji dolaze iz različitih država/gradova i ostvaruju međusobne kontakte i interakciju na nekom prostoru.
Interkulturalna komunikacija je komunikacija koja uključuje interakciju ljudi čije su kulturne percepcije i simbolički sustavi dovoljno različiti da mijenjaju komunikacijski čin. Kada pripadnik jedne kulture stvori simbol, poruku ili informaciju za drugog pripadnika neke druge, različite kulture, njihova interakcija te komunikacija zapravo je interkulturalna komunikacija. S obzirom na to da interkulturalna komunikacija u širem smislu uključuje uporabu bitno drukčijih lingvističkih kodova te kontakt među pripadnicima različitih kultura koje imaju bitno drukčije vrijednosne sustave samim time se ti vrijednosni sustavi ruše, mijenjaju ili dopunjavaju i šire se vidici.
Poznato je da je treći hobi na svijetu istraživanje obiteljskog stabla, tako da je povezivanje prošlosti i sadašnjosti bitan čin da se istakne identitet i autentičnost nas koji smo susjedi i koji smo u povijesti bili umreženi u jednom velikom carstvu. Osim češke manjine u Hrvatskoj u ovom projektu važno je istaknuti i hrvatsku manjinu koja živi u Češkoj, pa je to i oblik geneološkog turizma, ali i multikulturalna poveznica i svojevrsno umrežavanje kroz održivi, transformativni i doživljajni turizam.
FAKTORI KREACIJE
Studenti prve godine diplomskog studija "Upravljanje doživljajem u turizmu" na Veleučilištu Bernays u Zagrebu pod vodstvom doc. dr. sc. Romane Lekić, a u okviru kolegija "Praktikum za upravljanje doživljajem", imali su zahtjevni završni projekt (1). Kroz teme o turizmu kao interkulturalnoj komunikaciji i o načinima povezivanja kroz arhetipove slavnih ličnosti bili su inspirirani radom i zalaganjem za promociju hrvatske književne kulture od velikog čovjeka i prevoditelja Dušana Karpatskog. Prema dostupnim podatcima jedna od najpoznatijih i najčitanijih pisaca u Češkoj je Marija Jurić Zagorka, autorica koja je u svojim romanima posebno cijenila slavenske narode i povezivala ih na razne načine unutar velikog carstva Marije Terezije. Veliki opus djela M. J. Zagorke preveo je s hrvatskog na češki jezik Dušan Karpatsky.
Svako doba, povijesno gledano, donijelo je "nešto svoje", revolucionarne znanstvene i filozofske spoznaje, tehnička dostignuća, nove svjetonazore. U "novome dobu" u kojem živimo, svjedočimo o novim saznanjima na području sociologije, psihologije, filozofije, kvantne fizike, ekologije, duhovnosti i drugih disciplina, već priznatih, ali i onih koje žele postati priznatima u namjeri da budu opažene i da ih se čuje.
Očekivani je rezultat da su studenti bolje shvatili i razumjeli kako se u turizmu miješaju ljudi i kulture, oblici i snage jedinstvene u svakoj pojedinačnoj lokalnoj zajednici, odnosno turistima, a bolje razumijevanje tih kultura dovest će do shvaćanja turizma kao fenomena. Turizam je faktor promjene u samoj zajednici, ali i izvan nje - turizam na ovaj način dobiva transformativnu i iscjeljujuću snagu. Promjena paradigme koju naglašava i UNWTO (World Tourism Organization - Svjetska turistička organizacija) sastoji se u tome da dolaze do izražaja novi sadržaji i oblici interkulturalne komunikacije u turizmu, jer promjenom vrijednosti i navika turisti sada traže druge vrijednosti u destinaciji, a time i druge oblike komunikacije pa književnost, film, čak i filozofija, ulaze kroz održivi transformativni turizam na velika vrata.
Lik i uloga Dušana Karpatskog kroz arhetipsku poveznicu studentima je pomogla da kroz metodu "living history" ožive i povežu jučer, danas i sutra, i to kroz ulogu prevoditelja u vremenu kada digitalizacija nije bila imperativ. Kroz lik i djelo velikog čovjeka Dušana Karpatskog (Trebišov, Slovačka, 1935. - Prag, Češka, 2017.) studenti su istaknuli da je njegova uloga bila zapravo na neki način prosvjetiteljska i povezujuća. On je bio taj medij koji je povezivao ljude, kroz prevedenu pisanu riječ velikih književnika i pjesnika, i dovodio ih u drugu zemlju i drugu kulturu. Prevodio je ne samo književna djela nego kao istaknuti kroatist i tekstove naše hrvatske povijesne baštine. S pravom je dobio titulu "Veleposlanika hrvatske kulture"!
Karpatsky je bio književni povjesničar i kroatist i kroz svoj veliki prevoditeljski opus itekako je znao da postoje uvijek pozadinski konteksti koji pružaju uvid u dubinu i omogućavaju čitatelju proširivanje znanja i saznanja. To je inače vrlo sklizak teren koji je Dušan Karpatsky maestralno i umjetnički prolazio i pokazao da suvremeno doba zapadne civilizacije vodi u empirijsko plošno razmišljanje - dovodeći na tron znanstveni materijalizam u kome se izgubila duša, a time i imaginacija i onaj epski, poetski analogni smisao i užitak kada se uzme u ruke knjiga i otvori se srce kroz pisanu riječ.
Karpatsky nam je ostavio vrhunske prijevode književnika i pjesnika, velikana koji su dijelom iz jednog vremena kada materijalni, empirijski svijet nije bio jedini koji postoji i zahvaljujući tom moćnom prevoditeljskom opusu mi smo arhetipski povezani! Što u zasebnim knjigama, što u antologijama, opus mu čini oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca (2).
Studenti Veleučilišta Bernays pokazali su kroz svoj kreativni rad da znaju odlično što je transformativni turizam i kroz kreativne metode upravljanja doživljajem i povezivanje s posebnim oblicima turizma na neki način vratili su onog "klasičnog čitatelja" koji je sada postao "turist tragatelj" koji neće izgubiti iz vida kontekstualna polja unutar kojih se kreće - i u individualnome i kolektivnome smislu. Studenti su bili podijeljeni u timove i trebali su izabrati destinacije, povijesne i kulturne znamenitosti koje su bitne za vrijeme o kome piše M. J. Zagorka i povezati ih tematskom kulturnom književnom rutom. To je Habsburško Carstvo i vrijeme carice Marije Terezije i njezina sina Josipa II., gdje su bile povezane Češka i Hrvatska.
U kreiranju tematske kulturne rute studenti su izvrsno iskoristiti različite metode i tehnike upravljanja doživljajem - storytelling, living history i piramidu iskustva u kreiranju teme doživljajem. Oživili su arhetip Dušana Karpatskog i M. J. Zagorke, tako da su ih "vratili" kroz vodiče (tour leader) i animatore doživljaja, pa su Dušan Karpatsky i M. J. Zagorka postali ambasadori svaki svoje zemlje i svojevrsni mediji.
Metodologija interpretacije proizlazi iz strukture glavne teme i podtema te se također oslanja na sadržajni aspekt značenja pojedinog gradskog/urbanog ili ruralnog punkta, pri čemu su naglašena nematerijalna, simbolička značenja - ona koja su "veoma moćna i lokalno vezana, te se zato ne moraju oslanjati na univerzalne koncepte".
PROMJENA NARATIVA
Za svaku od priča vezanu uz pojedini lokalitet već u početnom nacrtu studenti su nastojali maksimalno uključiti osnovne karakteristike metode pričanja priče kao načina intrigiranja i zadržavanja pažnje posjetitelja: naglašavanje detalja i povezivanje s arhetipskim simbolima u svrhu živopisnosti naracije koja osigurava atraktivnost i pamtljivost.
Veliki doprinos studenata je povezanost s arhetipom Dušana Karpatskog i M. J. Zagorke na način da su kroz društvene etape, kulturalne valove te sustave vrijednosti koji žive i danas, spojili međusobno Slavene - Čehe i Hrvate, ali i druge koji žive zajedno na geografskom prostoru. Za puni efekt studenti su koristili i umjetničke forme u sklopu interpretacije, pri čemu su se odlučili za uporabu glazbe, pokreta, mimike i maske. Fokus je na ravnoteži između osnovnih, općih informacija koje pojašnjavaju zašto je u društvenom, kulturnom, umjetničkom ili političkom smislu pojedini lokalitet bio bitan u manjinskoj kulturi Hrvata u Moravskoj i Čeha kao nacionalne manjine u Hrvatskoj. Uključili su onaj narativ koji oslikava intiman odnos pojedinca, zajednice i vremena prema samom lokalitetu, tako da su istaknuli cijeli niz povijesnih ličnosti koji su spajali dvije kulture i stavili naglasak na ljubav kao poveznicu (npr. Stjepan i Marija Radić). Kombiniranjem priča s mitovima i povijesnim činjenicama studenti su izbjegavali autoritativni ton narativa i predstavljanje "opće istine" o nekom vremenu kao samodostatne i intrinzične, čime su otvorili prostor i za interaktivno uključivanje putnika/sudionika koji će biti u toj ruti za generiranje narativa. To znači da je funkcionalna svrha arhetipskog vraćanja likova Dušana Karpatskog i M. J. Zagorke svojevrsni mentalni dijalog, a ne monološko iznošenje činjenica i autoritativno tumačenje značenja istih.
Konačni cilj upotrebe takve metodologije je pričanje jedne drugačije, poznate, ali opet skrivene povijesti, kroz komuniciranje značenja mjesta koja nisu sva službeno komemorirana kao spomenici - mjesta pokraj kojih se možda svakodnevno prolazi a da ih se ne percipira kroz njihovo simboličko povijesno značenje. Pritom komunicirani narativ potiče emocionalnu reakciju kod sudionika rute i oblikuje svojevrsne identifikacijske procese koji internaliziraju značenje urbanog i ruralnog okoliša i povezuju ga s ljudskom intimom i svakodnevnicom života (i tu je opet istaknuta ljubav kao poveznica).
Sve u svemu, studenti Veleučilišta Edward Bernays iz Zagreba slijedili su trag kroz posebno kreiranu rutu inspiriranu književnošću, ono što je Joseph Campbell iznio u svojoj knjizi "Moć mita" (2001.) gdje nas savjetuje da čitamo prave knjige, one koje su napisali pravi ljudi (što god to značilo). Campbell navodi kako će posljedica biti da će se naš duh uzdići do razine duha ljudi koji su ih pisali. Počet će nas prožimati nekakvo fino, lagano ushićenje, što je raspoloženje koje će utjecati na naš život. Zato je dobro pročitati sve što je napisao pisac koji nas tako uznese, pa prijeći na pisce koje je taj naš pisac volio.
(Autorica: doc. dr. sc. Romana LEKIĆ, prof. struč. stud., v.d. Pročelnica Odjela za turizam na veleučilištu Bernays, članica Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a)
Nove vrste turizma
Migracijski turizam uglavnom je povezan s migracijskim tokovima i treba ga razlikovati od genealoškog oblika turizma. Preseljenjem u druge države radi zaposlenja mnogi imaju tendenciju putovati natrag u svoju zemlju, u posjet prijateljima i rodbini. Ovaj oblik turizma postaje vrlo opipljiva manifestacija povijesti migracija u Europi. Širi se u skladu s globalnim migracijama i odnosi se na sve razine migracijskih skupina, a njihova populacija raste. Genealoški turizam je turizam traženja korijena jer je motiv posjećivanje zemlje svojih predaka i otkrivanje korijenja svojih rodnih stabala kako bi pronašli sebe i povezali se sa svojim precima i načinom kako su nekada živjeli. Na taj način interpretacija kulturne baštine, pogotovo nematerijalne, postaje glavni resurs za kreiranje doživljaja gdje su identitet i autentičnost poveznica za spajanje jučer, danas i sutra. (R.L.)
Golem opus i povijesne zasluge
[1] Na prezentaciji najboljih projekata studenata bili su prisutni u veljači 2023. i izrazili svoje zadovoljstvo Tomaš Stolina, voditelj konzularnog odjela Veleposlanstva Republike Češke u Zagrebu; Tanja Novotni Golubić, zamjenica župana iz redova pripadnika češke nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije; Marjan Lipovac, voditelj Ureda za odnose s javnošću pri HAZU i predsjednik Hrvatsko-češkog društva.
[2] Prevedeni autori su velika imena naše književnosti: Miroslav Krleža, Marija Jurić Zagorka, Ranko Marinković, Ivan Aralica, Ivo Brešan, Slobodan Novak, Pavao Pavličić, Ivo Andrić, da spomenemo samo neke. Od prevedenih djela ističe se i prijevod Bašćanske ploče i Mažuranićeve Smrti Smail-age Čengića. Zaslužan je za hrvatsku kulturu i svojim otkrićima češki pisanih književnih tekstova Stjepana Radića, objavljenih 1985. u hrvatskom prijevodu u knjizi “Praški zapisi”, a pronašao je i sedmojezični rječnik češkoga benediktinca Petra Lodereckera iz 1605., koji se temelji na poznatom petojezičnom rječniku Fausta Vrančića iz 1595. godine. Godine 1990. izabran je za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i nagrađen od Društva hrvatskih književnika nagradom “Julije Benešić”. Također je 2001. odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a 2002. nagrađen Ininom nagradom za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2001. godinu. (Izvor: info.hazu.hr/clanovi/karpatsky-dusan) (R.L.)