Kolokvij "Kazališni pisac Miroslav Krleža" u povodu autorove 130. obljetnice rođenja, što ga organiziraju Matica hrvatska i HNK, održan je u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Predsjednik Matice, Miro Gavran istaknuo je da je Krleža bio sudbinski višestruko povezan s Maticom, koja je 1928. u prvom broju časopisa Hrvatska revija objavila njegovu dramu "U agoniji". Dodao je da je odabrani izbor njegovih djela bio uvršten u "Pet stoljeća hrvatske književnosti", a u Matičinoj knjižnici Parnas objavljene su njegove izabrane pjesme. Krleža je bio i potpisnikom Deklaracije o hrvatskom književnom jeziku koja se pisala u Matici, kaže Gavran i dodaje da je zbog toga bio prisiljen dati ostavku u CKSK-u. Ocijenio je kako je u posljednje vrijeme Krležin dramski rad najvitalniji dio njegova cjelokupnoga opusa te dodao da je Krleža od 1990. do danas imao više od 90 premijera na kazalištima u Hrvatskoj. Intendantica HNK u Zagrebu Iva Hraste Sočo napomenula je da je Krležina karijera dramskoga stvaratelja uvelike povezana s HNK-om. Kazalištem se zanosio od mladih dana pa je već u gimnaziji pisao igrokaze inspirirane hrvatskom poviješću, biblijskim i antičkim mitovima. Akademik Krešimir Nemec govorio je o slikarima u Krležinim dramama "Od umjetnosti do biznisa". Prizor iz predstave "U agoniji" izveli su glumci Nina Violić i Livio Badurina (u režiji Ivice Buljana i HNK u Zagrebu). O Krležinim dramama govorila je Franka Perković u izlaganju "Od Eve do Lede", a Anja Šovagović Despot posvetila se tajni barunice Charlotte Castelli Glembay. Lucija Ljubić govorila je o glumicama u praizvedbama kazališnih predstava glembajevskoga ciklusa, a Ivan Trojan o Krležinoj osječkoj agoniji. O Krleži u Osijeku govorila je Helena Sablić Tomić. Dino Pešut izlagao je o "Dramaturškoj suigri ‘Kraljeva‘ i ‘Lede‘", a Ivan Planinić govorio je o "Iskustvu u režiranju Krležinih Legendi".

U Maloj dvorani MH postavljena je i prigodna izložba plakata i večernjih programa "Krležina djela na sceni HNK u Zagrebu" Silvije Kolar, voditeljice Arhiva HNK u Zagrebu. H