Objavljeno 9. svibnja, 2023.
Riječ je o gljivici koja uništava lisnu masu, a posljedice mogu biti katastrofalne
Blaga zima uz dosta oborina i rose neki su od razloga zbog kojih je hrvatska žitna polja napala rijetka bolest - žuta hrđa.
Riječ je o gljivici koja uništava lisnu masu, a posljedice mogu biti katastrofalne. Dio struke pretpostavlja da je posrijedi pojava nove vrste gljivice na koju su hrvatske sorte pšenice osjetljiv(ij)e i manje otporne.
Za sada se procjenjuje da bi prinos pšenice u konačnici mogao biti 30 posto manji, premda neki ratari ističu kako bi i u tom slučaju dobro prošli, tvrdeći kako će štete biti još veće.
- Posrijedi je opasna bolest koja bez problema može prepoloviti prinos. Nevjerojatno je kako se brzo širi i kako su otrovi neučinkoviti. Vrijeme je toplo i pogoduje svim bolestima, nametnicima, lisnim ušima… Sve skupa enormno poskupljuje proizvodnju - žali se poljoprivrednik iz baranjskog Novog Čeminca, Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, nastavljajući kako su u normalnijim godinama dovoljna dva tretiranja, dok seljaci sada moraju i treći put prskati (i to ako bolest nije poprimila veće razmjere odnosno zahvatila cijelu površinu), a upitno je hoće li i to biti dovoljno.
Tvrdi kako se za jedno tretiranje po hektaru treba izdvojiti 70-ak eura, čemu treba dodati i 10-ak eura za ljepilo i ostalo.
- Nije teško izračunati koliko će dodatnog i neplaniranog novca morati potrošiti malo jača gospodarstva koja obrađuju 50, 100 i više hektara poljoprivrednih površina - ‘‘zbraja troškove‘‘ Pranjić, dodajući kako nema sumnje da će ratare, uz ionako katastrofalnu situaciju, pojava žute hrđe dodatno ugroziti. U konačnici, konstatira, ako godinu završe ‘‘nula s nulom‘‘, trebali bi biti zadovoljni. Objašnjava kako se dodatnim tretiranjem pšenica može izliječiti, ali je upitno isplati li se toliko ulagati.
- Za sada je moj savjet što češći monitoring. Oranice nekih mojih kolega prilično su udaljene od njihovih domova, pa ih obilaze rijetko. A kada dođu na lice mjesta, imaju što vidjeti. Pšenica izgleda kao da ju je netko spržio brenerom. Stoga preporučujem obilazak svaka dva do tri dana, pa i češće, jer ova bolest napada ekstremno brzo. Sve smo više nalik na vatrogasce jer su nam za traktore stalno zakačene cisterne. I ja sam maloprije napunio jednu i čekam pravi trenutak - priča, podsjećajući i na prisutnost nametnika, poput leme. Sudeći prema informacijama koje ima, žuta hrđa napala je gotovo sve dijelove Slavonije i Baranje. Ne zna razlog zbog čega je tome tako, a pretpostavke su različite. Jedna od njih kaže kako je stigla iz susjedne Srbije, čije su poljoprivredne površine u još goroj situaciji nego one u Slavoniji i Baranji. - Žute hrđe je bilo i prije. Doduše, prošlo je već dosta godina od kako je nema, a i u godinama kada se pojavljivala nije se širila kao ovih dana - podvlači Pranjić.
Ivica Getto
POSLJEDNJI NAPAD BIO 2014. GODINE
Kako pišu stručni portali, ova je bolest slabije poznata u Hrvatskoj jer se najčešće samo sporadično javlja u usjevima i ne izaziva veće štete. Veliki napad žute hrđe na pšenicu dogodio se u proljeće 2014. godine. I tada je zabilježeno dosta oborina, puno rose i blaga zima. No slični vremenski uvjeti javljali su se i u prošlim godinama, kada nije bilo ovakve zaraze, što je još jedan od razloga u sumnju o pojavi nove rase na koju su naše sorte pšenice puno osjetljivije. Inače, jakim napadom žute hrđe najprije su bile zahvaćene županije uz sjevernu granicu Hrvatske, pa se može zaključiti da su izvori ovako jake infekcije najvjerojatnije bili negdje u susjednim zemljama (poput Mađarske). Struka tvrdi kako je prohladno vrijeme (do 15 °C) s puno rose i vlage optimalno za razvoj žute hrđe, a razdoblja suhog vremena s temperaturama iznad 20 °C navodno zaustavljaju razvoj bolesti.