Manja je vjerojatnost da će dojena djeca ili ona koja su hranjena i adaptiranim i majčinim mlijekom u prvih šest do osam tjedana života poslije u životu imati teškoća s učenjem ili posebne obrazovne potrebe, pokazala je studija, s kojom se ne slažu svi stručnjaci. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Glasgowu, objavljeno u časopisu Plos Medicine, proučavalo je podatke o 190.000 djece. Svrha je bila bolje shvatiti kakav utjecaj na kasniji razvoj djeteta ima prehrana u najranijoj životnoj dobi.

Rezultati su pokazali da dojenje u prvih nekoliko tjedana života poslije smanjuje rizik od razvoja posebnih obrazovnih potreba u djece. Dr. Michael Fleming sa Sveučilišta u Glasgowu, koji je vodio studiju, rekao je: "Znamo da mnoge žene imaju problema kada je posrijedi dojenje tijekom preporučenih prvih šest mjeseci života djeteta, no naše istraživanje upućuje na to da način prehrane dojenčeta može utjecati na razvoj djeteta u kasnijoj dobi."

Komentirajući studiju, dr. Danya Glaser, gostujuća profesorica na UCL-u, smatra da "korelacija nije uzročno-posljedična. Uz izostanak dojenja postoje i ostali čimbenici povezani s kasnijim posebnim edukacijskim potrebama djeteta, poput niskog društveno-ekonomskog statusa, uz koji se vežu i zdravstveni problemi, a ovo istraživanje to nije uzelo u obzir". Zbog toga su neki stručnjaci kritizirali metodologiju studije tvrdeći da majkama šalje "uvredljivu" i "nekorisnu" poruku.

"Ova studija implicira da bi teškoće s kojima se susreću majke koje imaju djecu s posebnim obrazovnim potrebama mogle biti posljedica načina na koji su hranile djecu u najranijoj dobi", smatra Clare Murphy, glavna izvršna direktorica dobrotvorne organizacije za zdravlje žena BPAS. "Stvarnost je puno složenija. Svesti to na izbor prehrane šalje uvredljivu i nekorisnu poruku majkama. Stoga upozoravamo da se s oprezom gleda na rezultate ove studije." Dr. Rosie McNee, suosnivačica dobrotvorne organizacije za prehranu dojenčadi Feed, suglasila se s Murphy. "Ovu studiju smatramo spornom. Znamo da se obrazovne potrebe djece podudaraju s obrazovnim potrebama njihovih roditelja i njihovim društveno-ekonomskim statusom, a roditelji nad time često nemaju kontrolu, no ova studija nije uzela u obzir taj temeljni koncept. Dijelom je to zbog baza podataka koje se koriste za istraživanje prehrane dojenčadi, a ne sadržavaju neke iznimno važne informacije."



Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju da se bebe doje prvih šest mjeseci. No mnoge mlade majke susreću se s problemom kada je posrijedi isključivo dojenje djeteta u toj dobi. Među sudionicima studije 66,2 posto djece hranjeno je adaptiranim mlijekom, 25,3 posto bilo je dojeno, a samo u 8,5 posto slučajeva dojenje je kombinirano s prehranom adaptiranim mlijekom u prvih šest do osam tjedana. Ukupno je 12,1 posto djece obuhvaćene studijom poslije imalo posebne obrazovne potrebe. Znanstvenici su usporedili način prehrane dojenčadi i rizik od pojave posebnih obrazovnih potreba poslije u životu.

Pokazalo se da postoji deset posto manji rizik od razvoja posebnih obrazovnih potreba poslije u životu u dojene djece i djece kod koje su u najranijoj dobi kombinirani dojenje i prehrana adaptiranim mlijekom u odnosu prema djeci hranjenoj adaptiranim mlijekom. J.Kn.