Ekonomija
VELIK BROJ GRAĐANA PROMIJENIO JE POSAO

Svaki četvrti radnik koji je dao otkaz ipak požalio
Objavljeno 6. svibnja, 2023.
Do žaljenja najviše došlo jer novi posao nije bio dobar koliko su očekivali

U kojoj su mjeri Hrvati mijenjali posao u posljednje tri godine i jesu li požalili zbog te odluke, istražio je portal MojPosao među više od 2000 ispitanika. Naime, suočen sa sveopćom neizvjesnošću i izostankom uvjerljivog odgovora na pitanje "Što nam sutra nosi?", velik je broj ljudi, umjesto prebrođivanja krize na sigurnom i stalnom poslu, u posljednje dvije-tri godine odlučio stvari uzeti u svoje ruke i promijeniti posao.
Istraživanje je potvrdilo da je u posljednje tri godine čak 45 % radnika samoinicijativno promijenilo posao.

Prednjače muškarci


I dok su otkaz u podjednakoj mjeri davali muškarci i žene, na taj su se potez najčešće odlučivale osobe u dobi od 31 do 40 godina (49 % ispitanika) i visokoobrazovani radnici (51 %). S druge strane, na "dizanje sidra" i napuštanje poslodavca odlučilo se 38 % zaposlenih sa srednjom stručnom spremom.
Otkaz su najviše davali ispitanici komunikacijskih (67 %), umjetničkih (60 %), humanističkih (54 %) i informatičkih (50 %) zanimanja, a najmanje zaposleni u preradi hrane (18 %), zdravstveni radnici (29 %), industrijski (30 %), ugostiteljski (32 %) i administrativni djelatnici (35 %).

Ispitanici koji su u posljednje tri godine dali otkaz u najvećoj su mjeri promijenili samo jednog poslodavca (48 %), trećina ih je (30 %) promijenila dva, a samo petina njih (22 %) promijenila je čak tri ili više poslodavaca u tri godine.
Muškarci su u odnosu prema nježnijem spolu promijenili veći broj poslodavaca. Njih četvrtina (25 %) u promatranom je razdoblju promijenila tri ili više poslodavaca, a isto je učinilo 19 % žena.
Iako mlađi ispitanici nisu davali otkaz onoliko često koliko su to činili njihovi stariji kolege, oni koji su se odlučili na taj potez promijenili su više poslodavaca. Naime, samo 24 % radnika mlađih od 30 godina u posljednje je tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, u usporedbi sa 50 % pripadnika starijih dobnih skupina. Što je viša razina našeg obrazovanja, to je manja vjerojatnost da smo u prethodnom razdoblju promijenili više poslodavaca, potvrdilo je istraživanje.

Uhodavanje


Visokoobrazovani ispitanici češće imaju bolje uvjete zaposlenja, izbirljivi su u traženju posla, a imaju i duži period "uhodavanja" u posao, pa ga samim time rjeđe i mijenjaju. Promatrano kroz brojke, 42 % zaposlenika sa srednjom stručnom spremom u posljednje je tri godine promijenilo samo jednog poslodavca, a isto je učinilo 57 % ispitanika s visokom stručnom spremom.
Nije nikakva novost da najbolju povišicu dobivamo mijenjajući posao. Stoga ne iznenađuje da je upravo visina plaće glavni razlog davanja otkaza u posljednje tri godine. Na drugom su mjestu loši međuljudski odnosi.
Zanimljivo je da se u top pet razloga davanja otkaza smjestio i osjećaj podcijenjenosti od poslodavca, kao i loši uvjeti rada. Među najrjeđim razlozima su povratak na rad u uredu (nakon što su u epidemiji bar djelomično radili od kuće), lokacija tvrtke, ali i loše nefinancijske beneficije. Od ispitanika koji su dali otkaz u posljednje tri godine četvrtina (23 %) zbog te je odluke požalila. Žene su nešto češće požalile zbog promjene poslodavca (24 %) nego muškarci (21 %), baš kao i zaposleni sa srednjom stručnom spremom u usporedbi s visokoobrazovanima. U najvećem broju slučajeva do žaljenja je došlo jer novi posao nije bio toliko dobar koliko smo mislili da će biti.
Visoko na listi razloga su i nekadašnji kolege, za kojima čezne polovina ispitanika, ali i loši međuljudski odnosi na novom poslu. Iako loš menadžment nije bio visoko na listi razloga davanja otkaza, u trenutku kad su se na novom poslu susreli s lošim menadžmentom, ispitanici su požalili što su promijenili posao. Na novom poslu najmanje nam smetaju lokacija tvrtke, uvjeti rada (primjerice, nemogućnost rada od kuće) i work-life balance te nefinancijske beneficije. Posebno je demotivirajuća činjenica da je polovina radnika (49 %) koji su požalili zbog promjene posla i dalje na tom poslu, a preostala polovina (51%) u međuvremenu je opet promijenila poslodavca. Većina ispitanika koji su požalili što su promijenili posao priznaje kako bi se vratili nekadašnjem poslodavcu (60 %) kad bi za to bilo prilike. Povratku u "staro jato" skloniji su muškarci (60 %) nego žene (55 %) i ispitanici srednje stručne spreme (63 %) nego visoke (48 %).

Z. Rupčić
Polovina u godinu dana planira otkaz
O otkazu češće razmišljaju muškarci (47 %) nego žene (44 %), oni u srednjim godinama (51 % u dobi od 26 do 30 i 50 % u dobi od 31 do 40 godina), kao i ispitanici sa srednjom stručnom spremom (48 %). Čime nas novi poslodavac može privući? Prvenstveno boljom plaćom i ukupnim financijskim paketom, a snažan utjecaj na našu odluku ima i imidž, odnosno status tvrtke. Istraživanje je provedeno na više od 2000 ispitanika, od kojih je 56 % žena i 44 % muškaraca. Najviše ispitanika, njih 44 %, starije je od 41 godinu, 12 % ih je mlađe od 25 godina, 34 % ima između 35 i 45 godina, a 11 % njih u dobi je od 26 do 35 godina. Više od polovine ispitanika (55 %) ima srednju stručnu spremu, 25 % visoku, a 13 % ispitanika ima višu stručnu spremu.

Više od polovine ispitanika (55 %) ima srednju stručnu spremu, 25 % visoku, a 13 % ispitanika višu spremu

Možda ste propustili...

NAGRADA AMERIČKOG MAGAZINA GLOBAL TRAVELER

Dubrovnik najbolji za grupna putovanja

TVRTKE OHRABRITI NA SUDJELOVANJE U PROGRAMU HORIZON

Za inovacije i razvoj moguće je povući izdašna sredstva

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PREPREKE RASTU GOSPODARSTVA EUROPSKE UNIJE

Granice koče trgovinu uslugama

2

ANALIZA HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACA

Plaće u Hrvatskoj rasle su dvostruko brže nego u ostatku Europske unije

3

MILENIJSKI IZAZOV

Omogućiti promet za čak 70 tisuća električnih vozila