Za komentar vezan uz političku scenu na kojoj se danas održavaju lijeve i desne opcije, uključujući i situaciju u Hrvatskoj, zamolili smo Krešimira Macana, komunikacijskog stručnjaka i političkog komentatora, osnivača i generalnog direktora agencije Manjgura.

Koliko su i u kakvom su trendu ljevica i desnica danas, u odnosu prema nekim prijašnjim vremenima...?

- Svi su trendovi ciklički. Nakon nekoliko mandata dominacije desnice klatno ide ulijevo i bit će zanimljivo vidjeti hoće li dva dominantna bloka, pučani i socijalisti, imati stabilnu većinu i dalje u Europskom parlamentu nakon izbora 2024. godine. No, uz navedeno, događa se i smanjivanje podrške glavnim strankama i stvaranje novih koje ih potpuno zamjenjuju (Macron u Francuskoj, Slovenija ponajprije zbog utjecaja novih mlađih generacija birača koje pomalo istiskuju starije) ili se pak ljevica i desnica fragmentiraju na bar dvije, ako ne više stranaka u bloku, što s vremenom vodi prema potpunoj promjeni na političkoj sceni, s velikim rizikom za nestanak starijih stranaka koje se ne prilagode trendovima. To je već aktualno i u nas. Mađarska je autokratska demokracija, pa ne prati te trendove.

Gdje su danas ljevica i desnica u Hrvatskoj, pojedinačno kao stranke i u odnosu prema dominantnom HDZ-u? Dojam je da su jedini motiv i lijevih i desnih konstantni napadi na HDZ i Plenkovića...

- Oporba zasad pronalazi jedinstvo samo u trenucima kada se zagovara stvaranje jedne široke koalicije, koja bi nakratko stavila ideološke razlike sa strane, s ciljem odlaska HDZ-a s vlasti. A to je dosta izazovno provesti ako se želi formirati vlast. Vidjeli smo kakav je Most bio partner u obje vlade u kojima je sudjelovao i to je lekcija svim potencijalnim koalicijskim partnerima. U ovom trenutku imamo na desnom centru stabilan HDZ, nešto desnije od njega Most i još desnije Domovinski pokret - iako je pitanje tko je od njih konzervativniji i po kojim pitanjima. Slikovito rečeno, Most ćete prije pronaći u smjeru konzervativizma Crkve, što smo dobro vidjeli kod Istanbulske konvencije ili pitanja pobačaja, a Domovinski pokret na tvrdoj obrani vrijednosti Domovinskog rata, što je i razumljivo jer mu je baza u Slavoniji. Most uspijeva motivirati nešto mlađe urbane desne birače nezadovoljne stanjem u državi, i tu je ključ njihova stabilna rejtinga. HDZ se i dalje drži prilično dobro u svim dobnim skupinama, iako ga natprosječno drže manje obrazovani, stariji i ruralni birači. Domovinski pokret jak je u Slavoniji, gdje Mosta praktično više nema, i to su konzervativni birači kojima prije svega smeta taj odlazak HDZ-a u centar i koalicija s manjincima npr. U tom dijelu spektra je vrlo malo neodlučnih birača, i oni će se na kraju opredijeliti za jednu od ove tri opcije.

S druge strane, na ljevici SDP nije više dominantna stranka u tom spektru, izgubili su mlade birače koje im je uzeo Možemo!, i dalje imaju brand i prisutnost u većini velikih urbanih centara, ali i ta podrška se pomalo topi, naročito nakon izlaska Socijaldemokrata. Možemo! se pak samo oslonio na Zagreb, uz koji imaju kakvu-takvu prisutnost u Rijeci i Pazinu, što nije dovoljno za nacionalni zamah i veći rejting. Puno je neodlučnih, nikad više nego sada pokazuju istraživanja. Velika razmrvljenost ostalih birača ljevice i lijevog centra na masu stranaka, te njihovo nezadovoljstvo onim što nude sada SDP i Možemo!, otvara prostor Centru da iz Splita na čelu s Ivicom Puljkom pokuša pokrenuti nekakav pokret na centru i ljevici koji bi dao nešto drukčiji pogled na politiku i iznenadio na izborima. Još od Laburista, pa poslioje Mosta je jasno da se ti birači, odmetnuti od velikih stranaka, nemaju namjeru vratiti maticama i stalno glasaju za neke alternative jer smatraju da se stanje u državi mora promijeniti na bolje.

Je li problem ljevice i desnice u Hrvatskoj danas između ostalog i taj što ne mogu proizvesti nekog jačeg, prepoznatljivijeg i autentičnijeg lidera? Grbin u SDP-u, Penava u DP-u, Tomašević u Možemo!, kao ni neki drugi, čini se da nemaju taj potencijal?

- Ne zaboravite Ivicu Puljka iz Centra, koji smatra da se može nametnuti na toj sceni. Da, lideri oporbe su pomalo u liderskom deficitu, iako ne svi spomenuti na jednak način. Kvalitetan lider trebao bi se nametnuti i kao promotor određenih novih politika, što možemo vidjeti kod Tomaševića i Puljka, ali zasad samo na lokalnoj razini. Možemo! mora do kraja profilirati svoje lidere da javnost zna koji su to ljudi - iako je praktično to Sandra Benčić. Općenito dolazi vrijeme za novu generaciju lidera koja će stasati ili kroz stranke ili čak izvan njih, kako stvari stoje. To je ono na što računa npr. Damir Vanđelić, kao nezavisni.

Koliko parlamentarna scena bez jake ljevice i jake desnice olakšava situaciju HDZ-u u smislu da se može osjećati komotno u dominantnoj ulozi, sudeći prema stabilnom rejtingu? Može li se zaključiti da je HDZ s Plenkovićem na čelu danas posve stabilna i vjerodostojna stranka desnog centra...?

- HDZ s Plenkovićem na čelu je još od unutarstranačkih izbora 2020. (neposredno prije parlamentarnih izbora u srpnju) postavljan jasno u desnom centru, gdje realno ima i najviše birača. Tu je i odgovor na postojanost relativno visokog i stabilnog rejtinga koji HDZ ima u svim relevantnim istraživanjima. No, to što ste najjači pojedinačno, ne znači i da ćete nužno uspjeti složiti vlast. HDZ-u je to uspjelo 2020. zahvaljujući dvama mandatima HNS-a i Reformista. Pitanje je tko će biti taj "žoker zovi" na izborima 2024. i hoće li im trebati više od dva mandata uz manjine. To su ipak izbori na kraju drugog mandata kada su vladajući ipak već nešto potrošeni. Zato nije slučajno što se ovih dana DP spominje kao mogući koalicijski partner nakon izbora. Da su imali mandat više 2020., već bi tada to postali.

Premda je do superizbora u 2024. (europski, parlamentarni, predsjednički) više od godinu dana, kampanje su već počele, kao i predizborna preslagivanja tko će s kim i kamo. Kakvi su koalicijski potencijali/kapaciteti pojedinih aktera na političkoj sceni...?

- Jasno je da Most neće s HDZ-om, a ni HDZ s njima, tako da na desnici ostaje pitanje kako će se pozicionirati DP općenito i prema HDZ-u. Oni bi trebali voditi svoju politiku do izbora i potom pragmatično vidjeti što s mandatima koje osvoje. S druge strane izborni sustav sugerira da bi SDP i Možemo! trebali izići zajedno, jer će u suprotnom HDZ biti prvi u svim izbornim jedinicama osim možda u 8., što bi mu moglo dati nekoliko ključnih mandata prednosti. Opet, kad ste u koaliciji, uvijek postoji opasnost da se jedan partner opusti i manje radi, pa izostanu sinergijski efekti. Tu svoju priliku čeka Centar, treba vidjeti kako će proći IDS, što je s umirovljeničkim blokom koji se izgleda raspao zbog Hreljine podrške vladi.

U svakom slučaju, mogla bi se dogoditi pat-pozicija u kojoj bi i jednom i drugom bloku bilo teško sastaviti stabilnu Vladu, a tada presudnu ulogu ima predsjednik Milanović, koji također ide na reizbor krajem te godine... (D.J.)