Cijene na tržištu nekretnina u Hrvatskoj u drastičnom su porastu nakon globalnih turbulencija u proteklih nekoliko godina. Kako se ističe u analizi portala Njuškalo, rast cijena nisu uspjeli zaustaviti ni potresi ni pandemija, no u razdbolju od 2019. do 2021. taj je rast bio suptilan. Godina 2022. donijela je prividnu stabilizaciju i povratak u "normalan" život, ali time i ponovno ludovanje cijena te inflaciju, gdje situacija sada sve više podsjeća na razdoblje krize oko 2008., ističe se u analizi istraživanja.

Prosječna cijena kvadrata kuće u Hrvatskoj lani se tako povećala za čak 15 posto u odnosu prema prethodnoj godini i iznosi 1863 eura, a za kvadrat stana traži se prosječno 2658 eura, što je rast od visokih 17 posto na razini cijele Hrvatske. U prošloj je godini više od 70 posto ukupne potražnje bilo za stanovima u cjenovnim razredima od 1500 do 2500 eura po kvadratu, a najtraženiji su bili oni od 41 do 60 četvornih metara (30 % ukupne potražnje) i od 61 do 80 kvadrata (29 % ukupne potražnje). Kada je riječ o potražnji za kućama, najviši postotak potencijalnih kupaca, njih 49 posto, interes je pokazao za kuće od 51 do 100 kvadrata.

Odnos ponude i potražnje u Gradu Zagrebu uglavnom je ujednačen, ali u gradskim četvrtima koje su najoštećenije potresom i dalje je vidljiv nerazmjer. No ono što je zajedničko svima jest porast cijena u odnosu prema prethodnoj godini, pa je tako cijena kvadrata stanova prosječno porasla za 16 posto i sada iznosi 2593 eura, a cijena kvadrata kuća porasla je za 10 posto i iznosi 1555 eura. I dok je Zagreb i dalje jedno od najzanimljivijih područja, s najvećom ponudom i potražnjom, zanimljivo je da se u obližnjoj Zagrebačkoj županiji bilježi najveći rast cijena u Hrvatskoj. Cijena kvadrata kuće u toj županiji prošle je godine narasla za 18 posto, te je prosječno 967 eura, a kvadrat stana popeo se za vrtoglavih 30 posto i prosječno iznosi 2052 eura.

Prva tri mjesta na tronu, kako navode iz portala Njuškalo, kada je riječ o prosječnoj cijeni stambenog kvadrata, nedvojbeno zauzimaju Dubrovačko-neretvanska (2843 eura), Splitsko-dalmatinska (2753) i Istarska županija (2559). "Prateći trendove u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uočavamo da su se cijene u protekle četiri godine jednolično kretale, tj. praktično stagnirale, a jedino je kod prodaje stanova u 2022. godini vidljivo povećanje, od 7 posto (3489 eura)", navodi se u analizi.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji znatan porast cijena vidljiv je i kod prodaje kuća (17 %), ali i stanova (12 %). Grad Split lani bilježi povećanje od 12 posto u obje kategorije nekretnina, prosječna cijena kvadrata splitskog stana bila je 3495 eura, a potencijalni su kupci za kuću prosječno morali izdvojiti 3697 eura po kvadratu. U Istarskoj županiji cijene su četvornog metra kuća porasle za 21 posto i čak 28 posto cijene stanova. Ta županija, uz Primorsko-goransku, jedina je u kojoj je ponuda nekretnina veća od potražnje.

U istočnoj se Hrvatskoj odnos ponude i potražnje drastično mijenja - potražnja za nekretninama (izuzev Zagreba) znatno je veća od ponude. No to ne znači da u kontinentalnim županijama nema dovoljno nekretnina za prodaju, nego da one ne odgovaraju potrebama tržišta i kupcima nisu zanimljive. Situacija je najpovoljnija u Osječko-baranjskoj županiji, ali ondje je vidljv i najveći rast cijena nekretnina, što je posebice istaknuto u Osijeku, gdje je cijena kvadrata stana 2022. u odnosu prema prethodnoj godini narasla za čak 20 posto i iznosi 1407 eura. U toj županiji više od pola potražnje odlazi na kuće od 51 do 100 kvadrata, no njih je u ponudi samo 38 posto. Kuće od 1500 do 2000 eura po kvadratu najzanimljivije su trećini potencijalnih kupaca, ali takvih je u ponudi manje od 2 posto. Ponuda stanova uglavnom je veća od potražnje, a najviše se traže stanovi od 41 do 60 četvornog metra (32 %), kakvih je na tržištu četvrtina, a onih od 61 do 80 kvadrata trećina, ali potražnja za njima iznosi 23 posto.