Hrvatska je sve bliže tzv. superizbornoj, 2024. godini, u kojoj nas očekuju europski, parlamentarni i predsjednički izbori. Zato su i istraživanja popularnosti političkih stranaka i njihovih šefova sve zanimljivija i praćenija.
Tako je, primjerice, Dnevnik Nove TV prošlog tjedna donio tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za ožujak 2023., prema kojem HDZ-u ne štete ni inflacija ni kritike oporbe, ali ni afere koje se pripisuju pojedincima iz te stranke. Uživaju 30,4 posto podrške ispitanika i pritom imaju pozitivan trend, a rezultat im je za više od jednog postotnog poena bolji nego u veljači. Na drugom je mjestu, ali daleko iza, SDP s 12,4 posto podrške ispitanika. Treći je Most s 8,4 posto, a četvrta platforma Možemo! sa 7,2 posto podrške. Obje stranke bilježe negativni trend. Na petom mjestu je Domovinski pokret sa 6,4 posto podrške. Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su Centar, HSU, IDS i HSS. Svi ostali, među kojima i parlamentarne stranke poput HNS-a, Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista, imaju ispod 1 posto.
DOMINACIJA HDZ-a
Zabilježen je i snažan rast neodlučnih. U ožujku ih je 19,2 posto, što je čak 4 postotna boda više nego u veljači. Ukratko, HDZ je već neko vrijeme konsolidiran i doista je teško zamisliti što bi se trebalo dogoditi da padne ispod 28 ili 29 posto, komentiraju analitičari. Broj građana koji podržavaju rad Vlade isti je među ispitanicima kao i prethodna dva mjeseca te iznosi 28 posto. Ovaj podatak također pokazuje da je Vlada na čelu s HDZ-om poprilično konsolidirala podršku među građanima. Slične rezultate donosi i HRT-ov HRejting, prema kojem HDZ ostaje nedodirljiv na vodećoj poziciji. Prema RTL-u čak prvih šest vodećih stranaka ima blagi rast, što nije zabilježeno ni u jednom dosadašnjem mjerenju posljednjeg mandata, ali su još uvijek svi daleko iza vladajuće stranke.
HDZ-ove dominacije svjestan je i premijer te predsjednik stranke Andrej Plenović, koji navodi: "Uspjeli smo usprkos globalnim krizama i oporbenim opstrukcijama. A ništa od svega toga ne bi bilo bez ključnog preduvjeta - bez političke stabilnosti! Bez stabilnosti ne bi bilo ni rasta zaposlenosti i BDP-a, ni Schengena i eurozone, ni već četvrtog paketa zaštitnih mjera, ni Pelješkog mosta, LNG terminala i Rafalea, ni rekordnih EU sredstava za desetljeće razvoja... Pred nama su tri izborna ciklusa u samo 12 mjeseci, na kojima itekako imamo što pokazati. S jedne smo strane mi i naša postignuća, a s druge oporba - koja se svodi na podmetanje klipova i pokušaje stvaranja nereda. Ti i takvi zasigurno ne mogu i neće voditi Hrvatsku!" naglašava šef HDZ-a, dodajući: "Godina 2022. bila je godina iščekivanja i strepnji, ali i kataklizmičnih ‘najava‘ maliciozne oporbe. Najgori, najdestruktivniji među njima otvoreno su zazivali kaos i nemire, a priželjkivali gospodarski pad, socijalnu frakturu, masovne otkaze, krah turističke sezone i javnih financija. Mi smo, međutim, uspjeli očuvati socijalnu koheziju, povećati i plaće i mirovine, i evo sada s već četvrtim paketom snažnih, sveobuhvatnih mjera nastavljamo štititi standard građana i nacionalnu ekonomiju. Čvrsto stojimo iza građana i gospodarstva, od COVID-a do danas donijeli smo zaštitne mjere u vrijednosti od 6.8 milijardi eura. Ili više od 51 milijarde kuna!... Ljudi prepoznaju postignuća, vide tko je tko. Već smo na parlamentarnim izborima 2020. postigli iskorak, a iduće godine slijede nam nove, velike političke bitke... S jedne smo strane mi, koji postižemo rezultate, a s druge jalna, jadna i jalova oporba - koja se svodi na laži. A to će, moramo biti svjesni, činiti sve žešće kako se budu približavali izbori. Svakog dana će pozivati na neki prosvjed. Ti i takvi, međutim, zasigurno ne mogu i neće voditi Hrvatsku, oni ne nude ništa, osim kaosa", upozorava Plenković.
Naravno, za superizbornu godinu polako se priprema i oporba te je jedno od ključnih pitanja tko će s kim surađivati i kako planiraju eventualno pobijediti HDZ? Jedno od važnijih pitanja je i tko će okupiti stranke na ljevici. Neke su već krenule u kampanju, neke i u koalicijske razgovore. Kako stvari stoje, ljevici će trebati jedinstvo, ali tu je sada i Možemo!, koji još uvijek čeka: "Svi su spremni za razgovore, ali mi još nismo spremni", rekao je zagrebački gradonačelnik i šef stranke Tomislav Tomašević. Socijaldemokrati, pak, kreću punom parom, nova su stranka na ljevici i inače drugi saborski klub po broju zastupnika. Razgovaraju sa strankama, ali i pojedincima. Ambicija im je, kažu, biti nova točka okupljanja ljevice, dok o SDP-u kažu: "Ne dolazi u obzir s ovim vodstvom jer je ovo vodstvo pokazalo da je nedemokratsko, da nema viziju, da je vrlo rigidno te da je sve samo ne demokratsko i ne socijalno. Zbog toga SDP da, u SDP-u ima časnih ljudi, prije svega članova koji su još ostali, ali s ovim vodstvom je nemoguće surađivati jer, da jest, onda ne bi odlazili iz SDP-a", objasnio je socijaldemokrat Domagoj Hajduković. Naravno, promptno mu je odgovorio šef SDP-a Peđa Grbin: "To me jako podsjeća na neke druge političke stranke koje su već postavljale uvjete SDP-u. SDP može, Milanović ne može. Na kolegu Hajdukovića i slične nemam se namjeru obazirati. Što se tiče ostalih političkih opcija na ljevici koji s nama dijele viziju, ideju i svjetonazor, otvoreni smo za razgovore i ti razgovori će u jednom trenutku prijeći u pregovore", najavio je Grbin.
Ni s druge strane političkog spektra, onog desnog, ujedinjenja čini se da također nema. Most najavljuje da će na izbore samostalno. "Mi smo i do sada izlazili samostalno i nemamo nikakav problem s time da se odmjerimo pred hrvatskim građanima i da nam oni daju svoj sud o našem radu", istaknula je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić. "Što će biti nakon izbora, koje političke opcije će dobiti povjerenje građana i kakav će biti sastav Sabora to ćemo vidjeti i onda ćemo procjenjivati što je najbolje za Hrvatsku", dodao je Nikola Grmoja. Manjinsku lijevu Vladu iz Mosta ne bi bili spremni podržati: "Ne vjerujem da će ni Peđa Grbin ni bilo tko s lijevog spektra doći u poziciju biti hrvatski premijer", zaključio je Grmoja.
Ukupno uzevši, dojam je kako u odnosu prema HDZ-u, što primjećuju mnogi politički analitičari, oporbene stranke, prije svega SDP, kao da ne pokazuju neke veće i ozbiljnije ambicije da preuzmu vlast. Kriza je konstantna, nema novih ljudi, a nema ni svježih ideja. Ništa nije bolje stanje na ljevici kao ni na desnici... Domovinski pokret više ne predstavlja neku posebnu snagu, a ni Most, iako im je rejting donekle stabilan. Krajnje desne stranke su neorganizirane i nemaju jasan koncept što predlažu biračima. Ovako razjedinjeni osvojit će otprilike isti broj mandata kao na prošlim izborima, ali neće ugroziti HDZ, upozoravaju politički komentatori.
Ni stranke liberalne orijentacije nisu u nimalo boljem položaju. Većinom su izvan vremena i prostora, nemaju lidere koji bi ih poveli i ne čine nikakvu političku snagu... Problem je i u tome što oporba stalno želi dokazati da Plenković ne radi dobro, ali vrlo često to bude kontraproduktivno za nju. Čini se da Plenković ima posla s političkim nesposobnjakovićima, koji mu politički nisu dorasli, pa građani u njima i ne vide nove lidere. Nadalje, HDZ ima i čvrsto biračko tijelo i vjerne birače koji izlaze na izbore i daju glas svojoj stranci bez obzira na sve. Za razliku od oporbenih stranaka, prije svega SDP-a, čiji birači vrlo često ostaju kod kuće i apstiniraju od izbora. Sve to ide u korist aktualne vladajuće stranke, koja s pravom poručuje da, i u slučaju da se sve stranke ujedine, što je nemoguće, ne bi uspjeli pobijediti HDZ!
BEZ KONKURENCIJE
Inače, već duže se postavlja pitanje i prijevremenih izbora. A hoće li biti raspisani u mnogočemu ovisi i o rezultatima ekonomije do jeseni. Svi su izgledi da u cijeloj Europi rast neće biti visok, ali u Hrvatskoj, kao i u drugim europskim državama, Vlada će i dalje nastojati što je više moguće pomoći ugroženim skupinama, prije svega kontroliranom cijenom plina i struje. Još jedna uspješna turistička sezona bit će također prilika da vladajući istaknu svoje zasluge, turizam će mnogima napuniti džepove. Sve to ide naruku HDZ-u, koji s Plenkovićem na čelu ide bez većih problema po svoj treći uzastopni mandat.
Sve u svemu, i ako ne bude prijevremenih izbora, 2023. godina mogla bi ozbiljno i dugoročno determinirati odnose na ljevici i desnici i pokazati imaju li stranke, koje su lijevo, odnosno desno od HDZ-a, uključujući i eventualne treće opcije, u perspektivi dovoljno snage za rast i napredak, a time i za neku ozbiljniju ugrozu Plenkovića na svim idućim izborima.
Damir Gregorović
Europski i predsjednički izbori
Prema redovitom kalendaru, u svibnju 2024. održat će se izbori za Europski parlament, koji su važni jer pokazuju kakvo je raspoloženje birača. U srpnju ili u ranu jesen bili bi parlamentarni izbori, a za kraj, u prosincu, birao bi se predsjednik Republike. Osim na sve moguće mandate, svi bi i svoga premijera. Most će svojeg kandidata predstaviti najesen; donedavno nezavisni, a odnedavno član parlamentarne stranke Most, Nino Raspudić mogao bi biti taj. U lijevim će se redovima ipak biti malo teže dogovoriti. Kandidata je napretek - od Grbina preko Sandre Benčić pa sve do Ivice Puljka. O ostalima ćemo se tek čuditi, jer koliko god Plenković nekim biračima bio neprihvatljiv, njegov osobni rejting je bitno viši u odnosu prema svim ostalim oporbenim čelnicima.
HDZ je već neko vrijeme konsolidiran i doista je teško zamisliti što bi se trebalo dogoditi da padne ispod 28 ili 29 posto podrške birača, komentiraju i analitičari...
Kriza je kod oporbenih stranaka konstantna, nema novih ljudi, a nema ni svježih ideja. Ništa nije bolje stanje na ljevici kao ni na desnici...