Hrvatska gospodarska komora nastavlja tradiciju podupiranja hrvatske akvakulture i ribarstva međunarodnom konferencijom o akvakulturi koja se održava u Vukovaru, u sklopu projekta "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi".

Fokus 14. konferencije, na kojoj sudjeluju stručnjaci iz deset zemalja, na pregledu je trenutačnog stanja i utvrđivanju bitnih strateških, tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja nužnih za uspješan razvoj akvakulture. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam, izjavio je kako se hrvatsko ribarstvo nalazi pred brojnim izazovima, od digitalizacije i zelene tranzicije do klimatskih promjena. "Vjerujem kako će ova konferencija biti dobra platforma za sinergijsko djelovanje države, gospodarstva i znanosti na rješavanju ključnih pitanja. Hrvatsko ribarstvo ima strateški značaj i za našu poljoprivredu i prehrambenu industriju. S jedne smo strane zemlja koja ne proizvodi dovoljno hrane, koja u trgovinskoj razmjeni ima veliki vanjsko-trgovinski deficit, ali s druge strane sa zadovoljstvom možemo konstatirati da proizvodi ribarstva u razmjeni bilježe višegodišnji suficit. Prošle smo godine imali suficit od 65 milijuna eura, odnosno uvezli smo ribljih proizvoda u vrijednosti od 247 milijuna, a izvezli mnogo veće količine, u vrijednosti od 312 milijuna eura", rekao je Kovačević. Dodao je kako kontinuirano raste i broj zaposlenih u akvakulturi, kao i broj investicija, kapaciteti, proizvodi i prihodi naših proizvođača. Naglasio je snažne investicije, posebice u nove tehnologije i inovacije.

"Proizvodnja tune u posljednjih desetak godina stabilizirana je na 4-5 tisuća tona i gotovo kompletan uzgoj izvozimo u Japan. Uzgoj lubina i komarče, ako promatramo od ulaska u EU do danas, nama se više nego utrostručio i danas je na razini oko 16,5 tisuća tona. Što se tiče toplovodnog uzgoja, možemo reći kako se i on posljednjih desetak godina stabilizirao na razini 3-4 tisuće tona. Dominantan je šaran, oko 70 posto u proizvodnji te pastrva do desetak posto. Kada uspoređujemo proizvodnju s prijeratnom, riječ je o razini 25-30 posto, no treba napomenuti kako smo u toplovodni uzgoj imali velike investicije, posebno u povećanje proizvodnih kapaciteta i preradu", istaknuo je i dodao kako su se povećale ribnjačarske površine za uzgoj šarana i pastrve, pa u idućim godinama očekuje još bolje rezultate.

Ukazao je na, kako je rekao, svojevrsni hrvatski apsurd, jer mediteranska zemlja koja ima dobar potencijal u uzgoju ribe, s 23 kilograma u prosjeku potrošnje po glavi stanovnika, ispod je prosjeka EU-a i na 30-ak posto prema liderima po potrošnji, kao što su Portugal i Malta. Upravo stoga je HGK pokrenuo projekt "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi", koji se financira iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i u njega je do sada uloženo više od 18,5 milijuna kuna. "Projektom želimo djelovati na svijest potrošača da trebamo više konzumirati ribu, jer je to doprinos kvalitetnijoj prehrani i načinu života, a konzumacijom domaće ribe i čuvamo radna mjesta", poručio je Kovačević.

Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK-a, istaknula je kako je u Hrvatskoj u funkciji oko 12 tisuća hektara slatkovodnih ribnjaka, dok je do prije desetak godina više od polovine bilo zaraslo, bez proizvodnje i izvan funkcije. U posljednjih su desetak godina napravljene višemilijunske investicije, ribnjaci su stavljeni u funkciju, pokrenuta je proizvodnja, vratila se bioraznolikost na ribnjake i otvorena je prva tvornica za preradu slatkovodne ribe. “Nakon više godina stagnacije i pada proizvodnje konačno smo dočekali i rast, pa je u 2021. godini ukupna proizvodnja slatkovodne ribe podignuta za 46 posto. Najveći izazovi s kojima se trenutačno suočavamo nedostatak je vode zbog promjene hidroloških prilika, ribojedne ptice i poremećaj na tržištu. U rješavanju tih izazova pomaže nam resorno ministarstvo s kompenzacijama, a s nedostatkom vode kao glavnim izazovom se borimo koliko možemo”, navela je te zaključila kako se očekuje daljnje povećanje proizvodnje, za što će koristiti sredstva iz Fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, gdje je Hrvatskoj na raspolaganju veliki broj mjera.