Gradski muzej Vukovar, na svečanosti održanoj u dvorcu Eltz, obilježio je 75 godina od otvaranja prvog stalnog postava u zgradi Diližansne pošte u baroknom središtu grada, a akt o utemeljenju donacijom dr. Antuna Bauera donesen je dvije godine ranije.

U tom su razdoblju Gradski muzej i svi njegovi djelatnici prošli nekoliko faza, od osnivanja preko ratnih razaranja i progonstva, povratka i obnove pa do otvaranja stalnih postava i rada u obnovljenom dvorcu Eltz. Uz ovu je svečanost obilježen i odlazak u mirovinu ravnateljice Ružice Marić, nakon 44 godina rada i 30 godina na čelu ove važne vukovarske kulturne ustanove. Marić je naglasila kako je ponosna na sve što su uspjeli ostvariti prethodnih godina.

- Ovo je velika godišnjica za Gradski muzej Vukovar koji je prošao kroz nekoliko turbulentnih razdoblja. U ratnim je razaranjima bio razrušen, zbirke su otuđene, a muzealci su bili rašireni diljem Hrvatske. U konačnici je sve prebrodio, izdigao se i stasao u značajnu kulturnu instituciju koja se može mjeriti s muzejima diljem Europe, što dokazuje i nagrada koju smo dobili 2016. godine. Ključ uspješnog rada bilo je zajedništvo - poručila je Marić, kojoj je gradonačelnik Ivan Penava uručio odluku o imenovanju na mjesto savjetnice za kulturu u Gradu Vukovaru.

Prisjećajući se početka rada u muzeju, Marić je rekla kako je već mjesec dana nakon zaposlenja organizirana velika akcija "Mladi istraživači" u kojoj je organizirano istraživanje etnološke baštine na području tadašnje Općine Vukovar.

- Obilazeći terene kao domaćin upoznala sam puno ljudi i kulturnu baštinu šireg vukovarskog kraja. Bio je to uvod u spoznaju o vrijednostima kulturne baštine koju je naš muzej čuvao. Godinu poslije počela sam raditi na mjestu arheologa i uslijedilo je organiziranje arheološkog istraživanja na arheološkom lokalitetu Vučedol. Nažalost, početkom 90-ih godina prošloga stoljeća Hrvatska se suočila s agresijom. Muzejsku smo građu sklonili u hodnike muzeja, a najvrjedniji dio, poput Zbirke Bauer, prenijeli u Franjevački samostan. Građa koja je ostala u muzeju razarana je u svakodnevnim granatiranjima i odvezena u Srbiju. Nakon povratka u Vukovar proces povrata umjetnina vodila je Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture. Protokol o povratku muzejske građe potpisan je u prosincu 2001. godine i započeo je njezin povratak u Vukovar - istaknula je Marić, dodavši kako je gotovo trećina muzejske građe nestala ili uništena.



Obnova muzeja bila je dugotrajan proces, no programe su održavali već nakon povratka u grad na Dunavu. Tako su Adventske svečanosti započele 1998. godine u srušenoj mramornoj dvorani i pod otvorenim nebom. Dugogodišnja ravnateljica navela je kako su redovito u sve aktivnosti uključivali mlade ljude, učenike i sugrađane, jačajući zajedništvo kroz kulturne programe i manifestacije. U svemu su imali potporu brojnih umjetnika, pa je, uz brojne izložbe i promocije, utemeljen i Vukovarski festival komorne glazbe koji je doveo u Vukovar važne hrvatske i europske glazbenike.

Nova je stranica muzejske priče okrenuta 2009. godine kada je započela obnova kompleksa dvorca Eltz, kao dio velikog projekta Vlade RH I Ministarstva kulture. Trebalo je puno toga obnoviti, restaurirati, vratiti, izgraditi i posložiti, a uz obnovu baroknog središta Vukovara, pokrenuta je i izgradnja Muzeja vučedolske kulture.

- Nekoliko godina poslije otvorili smo prvu fazu stalnog postava, godinu poslije drugu fazu i 2016. dobili nagradu Silletto za najbolji muzej godine, koja je svjedočila koliko smo bili angažirani u zajednici, radili na integriranju povratnika u život u Vukovaru, ali i pričali priču o povijesti našega grada i njegovoj sadašnjosti te postavili temelje za budućnost. Cijelo sam vrijeme zapravo živjela muzej i ne mogu izdvojiti samo jedan segment budući da je sve povezano u nevjerojatnu cjelinu - izjavila je Ružica Marić.