Objavljeno 30. ožujka, 2023.
Od 2019. globalna tržišna vrijednost influencer marketinga se udvostručila
Influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga. Influenceri su sve traženiji, u Hrvatskoj zarađuju najmanje 300 eura po objavi.
Otvorite li bilo koju aplikaciju društvenih mreža, naići ćete na influencere ili, na standardnom hrvatskom - utjecajnike. Posljednjih nekoliko godina popularnost influencera je u porastu, a svjedoci smo njihovih uspjeha i padova. Njihova je uloga sve značajnija u marketinško-prodajnom smislu, a društveni utjecaj sve veći. Prema podacima Influencer Marketing Huba, koje prenosi Europski parlament, influencer marketing postao je jedan od najpopularnijih i najučinkovitijih oblika online marketinga. Od 2019. njegova se globalna tržišna vrijednost više nego udvostručila dosegnuvši 13,8 milijardi američkih dolara u 2021. godini, te je u usporedbi s 2016. ta vrijednost porasla za 700 posto. Prema istom izvoru, više od 50 posto europskih poduzeća koristi društvene medije. Oglašivači su, naime, shvatili da potrošači više vjeruju preporukama prijatelja, znanaca i općenito osoba nego oglasima, pa su počeli angažirati influencere, odnosno osobe koje mogu utjecati na poslovne i druge odluke zbog svojega ugleda, položaja ili veza te čije mišljenje i djelovanje imaju određenu težinu. Prema portalu Bigcommerce, u 2018. godini, 39 posto oglašivača planiralo je povećati budžet za influencer marketing.
Obrazovanje
Influencerom se može postati na razne načine, a to zanimanje polako dobiva i formalnu notu, iako još nije službeno prepoznato. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) kažu da Nacionalna klasifikacija zanimanja ne uključuje zanimanje influencera. "Hrvatski zavod za zapošljavanje vodi evidenciju nezaposlenih osoba i slobodnih radnih mjesta po zanimanjima prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, a nacionalna klasifikacija zanimanja koja se trenutačno koristi ne uključuje zanimanje influencera", kažu u HZZ-u.
No, nije tako svagdje, a kao i u drugim oblicima biznisa, led probija privatni sektor. Tako je, recimo, Veleučilište Edward Bernays u Zagrebu prošle godine pokrenulo program Influencer Academy u trajanju od tri mjeseca. Program nudi sadržaje iz područja osobnog brendiranja i imidža, planiranja i produkcije sadržaja te upravljanja digitalnim projektima. Ivan Pakozid s veleučilišta Bernays kaže da su influenceri popularni i traženi zbog svoje sposobnosti utjecaja i to ne samo u kontekstu promocije i prodaje roba i usluga nego i utjecaja na kreiranje stavova i donošenje odluka u različitim sferama života. "Ako se uzme u obzir činjenica da su društvene mreže jedan od glavnih medija komunikacije, promocije i prodaje, onda je jasno da kreatorima koji stvaraju sadržaj na tim kanalima treba omogućiti permanentno obrazovanje i stjecanje specijalističkih znanja kako bi mogli postati doista relevantni dionici tog javnog prostora, a ne tek još jedan od zabavljača", kaže Pakozid.
Sklizak teren
Smisao izobrazbe prema njegovim riječima nije da influenceri postanu profesionalci samo zbog sebe, bolje samopromocije i vlastite prodaje, nego da nauče poslovni kontekst u kojem stvaraju javno dostupan sadržaj i da nauče biti poslovno odgovorni, sposobni stvarati relevantan i promotivno orijentiran sadržaj. Pakozid kaže da stvaranje sadržaja nije samo fotografiranje i objavljivanje sadržaja koji će nekome biti zabavni, kao što ni biti utjecajan u digitalnom svijetu ne znači nužno da će kreator sadržaja svoj talent i rad automatski moći i znati pretvoriti u održiv ili unosan biznis. Ističe da su za to potrebna znanja i vještine kao u bilo kojoj drugoj djelatnosti. "Treba prije svega znati detektirati potrebe naručitelja nekog sadržaja, promovirati i prodavati svoje usluge, upravljati poslovnom administracijom i izvješćivanjem o rezultatima rada, kako bi partneri i klijenti kreatora sadržaja imali jasnu sliku o koristi takve suradnje i povezati ih s prodajnim ili drugim poslovnim ciljevima", rekao je.
“Cijeli koncept influencera je sklizak teren. Kada smo mi bili mali, htjeli smo biti doktori, piloti, a današnja djeca žele biti influenceri”, rekla je komičarka Marina Orsag.
Helena TUČKORIĆ/HINA
Prosječna plaća ovisi o puno čimbenika
- Influencer, primjerice, do 10 tisuća pregleda nema nikakve naknade, od 10 tisuća do 50 tisuća pregleda naknada iznosi određen iznos, od 50 tisuća do 100 tisuća određen iznos i tako dalje. Pružatelj internetskih usluga zatim zarađuje od reklama koje usporedno s objavljenim sadržajem plasira, a dio zarade prepušta influenceru čiji je sadržaj privukao posjetitelje, kažu u Confida Croatia. Pakozid kaže da je o prosječnoj plaći teško govoriti i da ona varira od osobe do osobe, te ovisi o puno čimbenika, kao što je vrsta objava ili sadržaja koji se stvara, prosjeku industrije, dosegu ili broju pratitelja (followera) kojeg ima influencer, pa i sezonalnosti pojedinih tema u odnosu prema specijalizaciji influencera. “Na razini Hrvatske može se govoriti o prosjecima od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna po objavi”, rekao je Pakozid. “Vjerujem da se može dobro zaraditi i vjerujem da je Balkan poseban po tom pitanju jer naš je mentalitet fokusiran na zaradu”, rekla je Orsag. “Ima jako puno primjera gdje su influenceri kupili i stanove, i aute, i tko zna što ne, ali moramo imati na umu da nikada nije sto posto istina sve što se objavi na društvenim mrežama”, dodala je.
Ne postoji zakon koji se tiče influencera
S obzirom na to da ne postoji jasno definiran zakon koji se tiče isključivo influencera, čest odabir je da se porezna obveza za pružene usluge reklamiranja utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti ili kao drugi dohodak, objavljeno je na stranicama Confida Croatia - Tax Audit Consulting. Još jedan odabir je i utvrđivanje dohotka prema pravilima dohotka od samostalne djelatnosti. Tada je influencer dužan prijaviti se u registar poreznih obveznika, evidentirati sve primitke primljene u novcu i naravi, voditi porezne knjige, ali evidentirati i izdatke koji su izravno povezani sa stjecanjem primitaka. Ako nije osiguran prema drugoj osnovi, influencer je dužan mirovinsko i zdravstveno osiguranje regulirati kroz slobodno zanimanje i plaćati doprinose na propisanu mjesečnu osnovicu.
Obvezan je i podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak.
50 %
europskih poduzeća koristi društvene medije