Objavljeno 29. ožujka, 2023.
Riječ je o Katarini Matanović i Zori Barlović-Vuksan, dio su projekta o heroinama, izložbe u Muzeju Đakovštine 5. travnja
ĐAKOVO
Posao pilota i danas se smatra, uvjetno rečeno, muškim poslom, pa nije teško zamisliti kakve su reakcije javnosti bile vidjeti pilotkinju u nas prije stotinjak godina. Upravo je to, osvajajući visine iznad oblaka i rušeći stereotipe, u to vrijeme bila Katarina Matanović iz Vuke, sela pokraj Đakova, prva hrvatska pilotkinja.
Ona, Jelena Zrinski, Marija Jurić Zagorka, Mara Matočec, Diana Budisavljević, Savka Dapčević-Kučar, Jadranka Kosor, Kolinda Grabar-Kitarović, Dora Maar, Ena Begović, Josipa Lisac, Janica Kostelić… One i još mnoge druge široj javnosti znane i neznane žene, bilo su na marginama društva i zbivanja, ili u samom njihovom fokusu, a ispisivale su prošlost, dok dio njih ispisuje sadašnjost ostavljajući vrijedan trag u svome djelovanju za nove prilike novim generacijama djevojaka i žena. Objedinjene su u projekt "Neustrašive žene", kojem se u srijedu, 5. travnja, pridružuje i Muzej Đakovštine, gdje će biti otvorena istoimena izložba 100 ilustracija tih heroina, a temelji se na knjigama "Priče o neustrašivim hrvatskim ženama" (2019.), autorice Tatjane Barat, i "Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku" (2020.), autorice Rosie Kugli. Uz prvu pilotkinju iz Vuke, u tom je projektu iz Đakovštine i prva kazališna redateljica, Zora Barlović-Vuksan iz Đakova.
Prva padobranka
"Katarina Matanović rođena je 1913., u Vuki. Pohađala je i završila Pilotsku školu u Zagrebu, a zvanje diplomirane pilotkinje dobila je nakon pilotskog ispita 1936. godine. Time je postala prva hrvatska pilotkinja. Na aeromitingu u Zemunu, 1938. godine, skakala je padobranom i time postala i prva žena koja je skočila padobranom u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe", navodi organizatorica izložbe Sonja Švec Španjol, kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja, koja je zajedno s ilustratoricom Željkom Mezić i urednica pratećeg kataloga.
I druga heroina iz đakovačkog kraja što je svoje mjesto našla među "Neustrašivim ženama" prkosila je stereotipima i ušla u tada muški svijet kazališnih redatalja - Zora Barlović-Vuksan, rođena 1887., u Đakovu.
"Školovala se na Ženskom liceju u Zagrebu, pohađala tečaj glasovira u Glazbenoj školi Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda te se umjetnički usavršavala u Beču, Berlinu i Parizu. Živjela je u vrijeme kada se redateljstvo smatralo muškim poslom. Zora je bila prva hrvatska profesionalna kazališna redateljica. Umjetnički vijek provela je u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Odigrala je više od stotinu uloga i režirala pedesetak predstava, unoseći moderne europske standarde u hrvatsko kazalište", navodi Švec Španjol.
Autorica ilustracije Z. Barlović-Vuksan je Ana Kadoić, a autorica ilustracije K. Matanović Helena Klakočar.
Pola neba, pola zemlje
Izložba objedinjuje 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Istovremeno je to likovna i književna priča s naglaskom na edukativni karakter cjelokupnog projekta. Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glavaš Bakija, ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu ilustracija, a koja je na svoj put krenula lani.
- Čast nam je ugostiti "Neustrašive žene" u našem prostoru, gdje će njihove ilustracije biti postavljene do 23. travnja, a potom ih šaljemo u Osijek, u Muzej likovnih umjetnosti - kaže ravnateljica Muzeja Đakovštine Marina Božić.
Hod je to od vremena kada nisu imale pravo na obrazovanje, pismenost, glasanje, pa do danas. To da ženama pripada "pola neba, pola zemlje", prva pilotkinja, rođena u Vuki, pokazala je doslovce, kao i prva redateljica iz Đakova, hrabro kročeći daskama koje život znače.
Suzana Župan
Prvi sat letenja u lipnju 1936. godine
Katarina Matanović, udana Kulenović, umrla je 2003., u Zagrebu. Prvi susret sa zrakoplovstvom bila je obavijest u “Jutarnjem listu” 1935., o otvaranju pilotske škole na Aerodromu Borongaj. Iako je cijena škole bila previsoka, prijavila se u aeroklub, ali te godine, zbog nedostatka financijskih sredstava ta pilotska škola nije proradila. Katarina se nije predavala te je i na svom poslu nastavila lobirati u korist Aerokluba. Prvi sat letenja s instruktorom Ivanom Mrakom bio je u lipnju 1936.
Katarinu je predsjednik Franjo Tuđman 1998. odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara za doprinos hrvatskom sportu.