Novosti
RAZGOVOR: BRANIMIR HACKENBERGER KUTUZOVIĆ

Za sedam do 10 godina može se riješiti problem s komarcima u Slavoniji
Objavljeno 29. ožujka, 2023.
Pripremamo aplikaciju s pomoću koje možemo predvidjeti kakva će biti populacija u sljedećih deset do petnaest dana

Iako od prof. dr. sc. Branimira Hackenbergera Kutuzovića, redovitog profesora Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i voditelja projekta "Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj" nismo uspjeli doznati hoćemo li ove godine imati najezdu komaraca, ipak smo mnogo saznali o ovim letećim napasnicima, opasnostima koje nose i, što je najvažnije, na koji se način može riješiti problem komaraca u Slavoniji.



Jesu li komarci doista tako opasni za ljudski rod, kao što se to govori?

- Prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije komarci su najopasnije životinje na svijetu zato što svake godine između pola milijuna i dva milijuna ljudi umre praktički zbog posljedice uboda komarca. Kada je svijet u pitanju to je najčešće malarija. Kod nas malarije više nema i to zahvaljujući prije svega dr. Andriji Štamparu, koji je u to vrijeme isušivao močvare i upotrebljavao i svojevrsne biološke larvicide (to su bile ribe gambuzije, koje je naseljavao ovdje) te je upotrebljavao vrlo jak i perzistentan insekticid DDT, a koji je danas zabranjen. Tako je uspio iskorijeniti malariju. Međutim, komarci prenose i mnoge druge bolesti.

OPASNE NOVE VRSTE


Ali metode Andrije Štampara danas više nisu prihvatljive?

- Ni slučajno, DDT i insekticidi tog tipa zabranjeni su i njegove metode danas nisu primjenjive jer većina močvara je uništena i pod strogom zaštitom. Usudio bih se reći da su nam sve močvare pod zaštitom jer je to stanište koje nam je jako potrebno zbog svog biodiverziteta te biološkog i ekološkog značaja. Mnoge su močvare, kao što je to Kopački rit te mnoge druge u Hrvatskoj i Europi, zaštićene Ramsarskom konvencijom.

Na koji način klimatske promjene utječu na pojavu komaraca?

- To je veliki problem zato što naše podneblje postaje sve pristupačnije vrstama komaraca koje prije tu nisu mogle živjeti. Tako nam je došao tigrasti komarac koji nikada nije živio u Hrvatskoj, nego se pojavio početkom 2000-tih, prvo na otocima, a sada se proširio diljem Hrvatske. S tim komarcem je došla groznica Zapadnog Nila, bolest koje prije nije bilo kod nas, a sada je ima. Koliko je ima, to mi ne možemo znati zato što ona nije smrtonosna. Naime, u određenom smislu, slična je primjerice koroni, od koje onaj tko oboli neće umrijeti, ali postoji velika šansa da, ako postoje neki komorbiditeti, netko tko dobije groznicu Zapadnog Nila također umre. Pojava ove bolesti znači da se povećao rizik od štetnih posljedica uboda komarca.

Kakva je razlika opasnosti od rizika?

- Opasnost je stalna kategorija, a rizik promjenjiva. Npr. oružje je uvijek jednako opasno, no rizik je drukčiji ako je ono u nečijim rukama, ili ako je spremljeno na sigurnom. Promjena klime izaziva povećanje rizika od nastupanja bolesti kojih ovdje prije nije bilo. Zbog toga se sada više nego ikada treba boriti protiv komaraca i za suzbijanje njihovog broja. Kod nas je u ovom trenutku rizik od pojave malarije jako nizak, ali nije na nuli. Mi komarca malaričara imamo, ali u vrlo malom broju, no teoretski rizik postoji. Kako budu dolazile nove vrste, taj će rizik postajati sve veći i veći.

Što je s gradskim komarcima?

- Tu je, doduše, naš problem i zbog gradske nehigijene, zbog velike količine različitog otpada koji, posebno tigrastom komarcu, omogućava da se razmnožava. Treba uvijek paziti da se ne ostavljaju neke vodene površine, npr. u rundelama za cvijeće, ili u vazama na grobljima, jer su to glavni izvori gradskih komaraca. No za Osijek su veliki problem ipak ti šumski poplavni komarci koji dolaze iz Kopačkog rita i područja Halaševa.

Što onda učiniti?

- Trebamo istrpjeti tri do sedam godina tretiranja cijelog ovog područja s mnogo jačim sredstvima koja su na granici okolišne prihvatljivosti da bismo spustili populaciju komaraca na nekakvu prihvatljivu razinu, a nakon toga nam zapravo dolazi razdoblje kada održavamo tu populaciju na vrlo niskoj razini. To za Osijek znači da imamo jedan do dva uboda u sat vremena, a ne kao što sada imamo i više od deset uboda u samo jednoj minuti. Osijek iz kontinentalne klime zapravo prelazi u jednu submediteransku klimu. Kontinentalnu zimu karakteriziraju jake zime i vruća ljeta, a submediteransku slabe zime i vruća ljeta. To mi u Osijeku imamo, jer ne sjećam se kada smo imali snijeg duže od 20 dana. Nekada je prvi snijeg pao krajem studenoga, imali smo bijeli Božić, a snijeg je trajao do kraja siječnja s temperaturama i do minus 20C stupnjeva. To vrste komaraca koje ovdje preživljavaju u odraslom obliku nisu mogle prezimiti.

Zajedno s Institutom Ruđer Bošković u Zagrebu predstavili ste projekt "Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj" koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj?

- Još prije deset godina ustanovili smo da ako se komarci tretiraju u određeno doba larvicidno ćemo te godine imati više komaraca nego da ih nismo tretirali. To je na prvi pogled paradoksalno. No, ustanovili smo da je jako važno u kojem se trenutku tretiraju ličinke s larvicidnim sredstvima. Objavili smo jedan znanstveni rad u kojemu smo dokazali da taj Aaleev efekt doista prisutan kod komaraca. Tada smo napravili prvu simulaciju što se događa s komarcima u svako doba u okolišu i s pomoću koje se može predvidjeti kakva će biti populacija u sljedećih 10 do 15 dana.

Koja je svrha te aplikacije?

- Budući da ju je financirala Europska unija, ona je besplatna, iako je komercijalni proizvod i iako mi zapravo u jednom dijelu projekta imamo dio koji se zove komercijalizacija proizvoda. Naša je intencija da bude besplatan i pristupačan svakom našem građaninu. Svatko će moći doći na tu aplikaciju. Ona je sada u beta verziji i već se nalazi na internetu, ali još nije dostupna jer se testira. Do kraja projekta još imamo dva mjeseca. Alfa verzija bit će dostupna svima, ali će imati dvije razine. Prvu koju će moći koristiti svatko, a drugoj razini pristupat će se šiframa namijenjenim za lokalne samouprave, općine i gradove, zavode za javno zdravstvo i tvrtke koje se bave tretiranjem. Ta aplikacija najprije prognozira kretanje, odnosno dinamiku populacija na određenom području, a zatim omogućuje optimiziranje vremena kada se treba tretirati da bi se postigao maksimalni učinak. To znači da se uz što manje insekticida, što manje sredstava i rada postigne što veći učinak. Još jedan je dobar učinak to što tretiranje komaraca postaje transparentno i vidljivo među svim dionicima.

POTREBNA JE SURADNJA


Temelj su joj matematički izračuni?

- Aplikacija je IT napredna, koristi algoritme umjetne inteligencije i svake godine postaje sve pametnija. Očekuje se da ljudi koji će ju koristiti ubacuju u aplikaciju različite podatke o uspješnosti tretiranja, o površini, vrsti sredstva i na temelju povratnih informacija o učinkovitosti aplikacija postaje sve bolja i bolja. Temelj je dinamika simulacija populacije komaraca, a onda smo napravili još dosta pomoćnog alata, a jedan je upravo GIS podloga kojom onaj tko naručuje, ili propisuje tretman, može optimizirati metodu s automatskim izračunom troškova, s bazom podataka, cijena i svih stvari potrebnih za to. U posljednjih 30 godina u Osijeku se samo gasi požar. Moramo ukupnu populaciju komaraca koja gravitira Osijeku smanjiti, a to omogućuje upravo ova aplikacija. Ako se radi po tome kako ona govori, za sedam do deset godina možemo smanjiti populaciju komaraca. Ali tu mora biti kontrola, izvođači spremni na angažman, posebice kod larvicidnog tretiranja i vrstan mobitoring.

U čemu je onda problem?

- Problem kod nas je što su u modi biološka sredstva BTI ledene granule. One su jako uspješne i dobro se koriste u sjevernoj Europi, npr. u Finskoj, Švedskoj ili Danskoj, jer je tamo sezona komaraca jako uska, a traje svega dva do tri mjeseca i oni zato ne mogu mnogo pogriješiti. Naša sezona unatrag 20-ak godina traje od kraja veljače pa čak do sredine studenoga. Još malo i mogli bismo cijelu godinu živjeti s komarcima. To sredstvo jest okolišno podnošljivo jer je vrlo specifično i uglavnom ubija samo komarce. Nedostatak mu je što se jako brzo raspada i baš zbog toga je okolišno podnošljivo, ali komarci se kod nas ne izležu samo jedan dan nego kontinuirano, i ako želimo da to sredstvo bude korisno, moralo bi ga se upotrebljavati svaki dan. A tko to može platiti? To su goleme količine novca. Ponavljam, moramo u razdoblju od sedam do deset godina koristiti sredstva koja su manje okolišno podnošljiva i dulje perzistentna, jer inače će problem postati nemoguće riješiti. Ali za to treba sluh i ljudi koji su zaduženi za zaštitu prirode te njihovo shvaćanje da je održivo čuvanje Kopačkog rita zapravo dopustiti tretiranje bar rubnih dijelova rita u određenom razdoblju godine.

Kakva je suradnja s lokalnom samoupravom?

- Grad Osijek je pokazao interes za aplikaciju i za njezinu primjenu. Mislim da će to krenuti tek kada bude pristupačno na internetu, kada se s nadležnim ministarstvom dogovori da bude kod njih na serveru te kada to ljudi budu sami od sebe počeli primjenjivati. Ovo nam je samo jedan od projekata na kojima radimo, iako nam je pomalo razočaravajuće što više projekata radimo izvan Osijeka negoli u njemu. Građani ne mogu spriječiti migraciju šumskih komaraca iz poplavnih područja, a to mora rješavati lokalna samouprava. Za to je potrebna suradnja svih općina i gradova, i ako se konsenzus napravi možemo očekivati dobre rezultate.

Tomislav Prusina
ODRŽIVA ZAŠTITA MORA GLEDATI KAKO INTERES OKOLIŠA TAKO I INTERES LJUDI
Što je to održiva zaštita?- Iako se mnogi ljudi neće složiti da uopće postoji pojam održivosti, ali održivost znači da se nešto radi uz najmanju moguću štetu. Mi u Osijeku s komarcima imamo velikih problema zbog Kopačkog rita i velikim dijelom močvarnog područja uz rijeku Dravu. Kada govorimo o invaziji, veliki broj komaraca dolazi s tog područja, a ona se prema zakonu ne smiju tretirati. Zavod za zaštitu okoliša ne dopušta da se to područje tretira, a to znači da smo mi osuđeni na komarce. Dokle god se ono ne tretira mi ćemo u određenom dijelu godine imati veliku količinu komaraca, a time i veliku količinu rizika od bolesti. Održiva zaštita mora gledati kako interes okoliša tako i interes ljudi. U slučaju Osijeka interes ljudi je da se smanji rizik od zaraznih bolesti te da se smanji rizik od uboda komarca. Da bi se to napravilo močvarna područja oko nas nužno je tretirati.

Najčitanije iz rubrike