Prošla godina je za obvezne mirovinske fondove (OMF) po rezultatima bila druga najgora godina u povijesti, nakon 2008., a iako je ta godina imala dobar početak, nitko ne može jamčiti da će se taj trend i nastaviti, ocjena je izvora bliskog tim fondovima.



Prošla godina bila je teška za mirovinske fondove u cijelom svijetu, zbog rasta inflacije, zaoštravanja monetarne politike, kao i posljedica rata u Ukrajini, pri čemu su sve klase imovine pale, pa tako i dionički i obveznički indeksi, pa su tako obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj zabilježili negativne prinose za svoje članove. Prinosi Mirexa imali su negativan predznak u sve tri kategorije - kategorija A prosječno je pala za 4,12 posto, kategorija B za 5,04 posto, a kategorija C za 5,25 posto.



Prema podatcima Hanfe, netoimovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2022. iznosila je 132,2 milijarde kuna, što je manje 809,8 milijuna, ili 0,6 posto, u usporedbi s krajem 2021. No prosječni prinosi od početka rada fondova i dalje su dobri, kao i na početku ove godine, no, s obzirom na i dalje postojeće rizike, poput inflacije i potencijalne recesije, nitko ne može jamčiti da će se taj trend u ovoj godini i nastaviti. Procjena je da je prosječan član kategorije B od 2002., uz prosječnu hrvatsku plaću, dosad uplatio 96.533 kune, a da na kraju 2022. na računu ima 150.165 kuna. Dakle, zarada za člana koji je od početka bio u sustavu je 53.632 kune, stoga nitko tko je otpočetka član nije u minusu, istaknuo je izvor, koji dodaje da manje može imati samo netko tko je u drugi stup ušao lani. Od 100 ljudi 70 ih se potpuno vrati u prvi stup, što znači da oko 30 posto ljudi bira kombiniranu mirovinu. No ocjena je da će drugi stup u punoj mjeri pokazati svoje prednosti za one članove koji u njemu provedu cijeli radni vijek, dakle 40 godina, i u tom slučaju do 80 posto ljudi imat će veću mirovinu. H