Nakon curenja više od 100.000 osobnih podataka iz agencije za naplatu potraživanja EOS Matrix, među kojima su i oni maloljetnika, Sandra Benčić (Možemo) i Peđa Grbin (SDP) pozvali su na zakonsko reguliranje rada tih agencija. Prije mjesec i pol dana u saborsku su proceduru uputili prijedlog zakona kojim bi se onemogućila prodaja potrošačkih kredita agencijama za naplatu potraživanja bez pristanka dužnika, već bi to vrijedilo samo između banaka, no to još nije na redu. "Država je ostavila građane posve nezaštićenima, a riječ je o imenima i prezimenima, OIB-ima, adresama i brojevima telefona", rekla je Benčić i najavila prikupljanje potpisa da se ta rasprava "pogura". "Sada svatko može vidjeti gdje ti ljude žive, da su dužni, a izložena su i njihova djeca mogućoj krađi identiteta, pritiscima, sramoćenju u javnosti", kaže. Dok se ne stvori regulatorni okvir, apelira na guvernera HNB-a da stavi moratorij na prodaju potrošačkih dugova koji su u kreditnim institucijama. Od HUB-a traži da se očituje o solidarnoj odgovornosti banaka koje su dugove prodale agencijama.



- Te agencije ne poštuju ni zakone o čuvanju osobnih podataka građana - kaže Grbin. Upozorio je da netko podatke može zloupotrijebiti, u nečije ime sklopiti ugovor, primjerice s telekom operaterom. Uz to, osim podacima maloljetnika koji su nasljednici dugova roditelja, raspolažu i podacima potencijalnih dužnika, što je protivno pravilima o zaštiti osobnih podataka. Najavio je da će ovoga tjedna u proceduru biti upućen prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima, kojima bi se reguliralo pitanje apsolutne zastare za određene potrošačke odnose. Benčić i Grbin naglašavaju da je RH dužna zaštititi građane od utjerivača dugova sukladno EU direktivi. H