Tihomir Florijančić novi je predsjednik Gradskog vijeća Osijeka. Ovaj 53-godišnji Osječanin, doktor veterinarskih znanosti i predavač na Fakultetu biotehničkih znanosti, izabran je jednoglasno. Zanimljivo, sjednici na kojoj je izabran nazočili su svi vijećnici, njih ukupno 31, što nije čest slučaj. Hoće li jednoglasna podrška za njega biti dodatni izazov jedno je od pitanja koje smo prokomentirali ovom prilikom.

Za početak molim da nam se predstavite, privatno i profesionalno.

- Rođen sam u Osijeku, osnovnu i srednju (Veterinarsku) školu završio sam u Osijeku, a obrazovanje nastavljam u Zagrebu na Veterinarskom fakultetu, gdje sam magistrirao i doktorirao. Zaposlen sam na Fakultetu biotehničkh znanosti, profesor sam u trajnom zvanju. Kako je sport bio dio moje mladosti, završio sam i stručni studij na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i stekao zvanje višeg trenera športske rekreacije. Oženjen sam, otac jednog djeteta.

Otkud vi u politici? Zamijećeni ste kao dio najužeg tima Ivana Radića kada je krenuo u svoju kampanju za gradonačelnika Osijeka. Jeste li član HDZ-a?

- S obzirom na to da sam u profesionalnoj karijeri ostvario gotovo sve zacrtane ciljeve, osjećao sam potrebu da sa stečenim znanjem i iskustvom mogu pridonijeti razvoju ponajprije lokalne sredine u kojoj živim. Moja odluka o ulasku u politiku upravo koincidira s upoznavanjem Ivana Radića, koji mi je svojim uvjerenjima, jednostavnošću i vizijom unio dodatni optimizam i potvrdio moju odluku o ulasku u politiku i učlanjenju u Hrvatsku demokratsku zajednicu.

Na lokalnim izborima 2021. na pobjedničkoj listi koju je predvodio upravo Radić izabran sam u Gradsko vijeće, a nakon odstupanja dosadašnjeg predsjednika Vijeća, Vladimira Hama (nastavlja karijeru kao intendant HNK-a, nap.a.), jednoglasnom odlukom svih vijećnika Gradskog vijeća izabran sam za predsjednika najvišeg predstavničkog tijela građana Osijeka.

Kako planirate sazivati, voditi sjednice? Hoćete li biti otvoreni prema oporbi?

- U uvodnom sam govoru zahvalio svim vijećnicima na povjerenju, a njihova me jednoglasna odluka obvezuje u daljnjem radu. Moj prethodnik Vladimir Ham sjajno je i uravnoteženo vodio sjednice Vijeća, pa mi je cilj samo nastaviti u tom smjeru. Predsjednik Vijeća treba imati poseban osjećaj za određenu ravnotežu odnosa vlasti i oporbe, a siguran sam kako ću svojim iskustvom postići da sjednice kao i do sada protječu u mirnim i argumentiranim raspravama.



Kako vidite budućnost Osijeka?

- Kada sam se uključivao u ovu priču, pred sebe sam postavio pitanje: ‘Što si ti kao osoba, kao pojedinac, pridonio da nešto promijeniš?‘ Vidjeli smo, naime, na društvenim mrežama kako su ljudi jako kritički raspoloženi prema svemu. Svjestan sam da ne mogu utjecati na neke globalne tokove, ali svatko od nas se može zapitati što učiniti da našem gradu bude bolje. Moj odgovor prema samom sebi je bio da ću svojim radom dati sve od sebe kako bi život i rad u Osijeku bili poželjni i onima koji nisu rođeni Osječani. Govorim to s pozicije osobe koja je materijalno situirana, koja je dosegnula svojevrsni vrhunac u profesionalnoj karijeri. Sada želim dati sebe za svoj grad.

Očigledno je da se gotovo na svakom koraku puno toga radi, ima puno strateških projekata koje ističemo i koji stvaraju pretpostavke za bolji život. Najbolji je primjer za to dolazak američkog investitora, tvrtke Jabil, upravo u Osijek. To se nije dogodilo slučajno. Znam koliko su gradonačelnik i njegov tim intezivno radili na tom projektu pa mi je baš zbog toga izuzetno drago kako su u tome i uspjeli. Očigledno je da Osijek u hrvatskim, ali i europskim okvirima postaje grad s pozitivnom percepcijom u svim segmentima. To me osobito raduje jer sam siguran da sam izbarao pravi put.

Za kraj, odmaknut ćemo se od teme Gradskog vijeća. Predavač ste na FAZOS-u, kako privući mlade generacije na studij poljoprivrede, koja se iz njihove perspektive ne čini previše atraktivnom?

- Organiziramo svake godine u sklopu Festivala znanosti i Dane otvorenih vrata fakulteta i dosta sam uključen u tu priču. Srednjoškolci su nam, naravno, posebno zanimljiva populacija, a na moje pitanje što oni podrazumijevaju pod poljoprivredom - njihov se odgovor sveo na ono "seljak i motika". Kada im "kontriram" nije li to možda proizvodnja hrane i da je to definitivno budućnost svijeta, jer mi resursa na planetu imamo toliko koliko imamo, a demografska slika svijeta kontinuirano raste, tada vidim da počinju drukčije razmišljati.

Siguran sam da je poljoprivreda budućnost, da naši fakulteti imaju svoju perspektivu, naravno uz nove tehnologije koje nam dolaze, kao korištenje dronova koji su posljednjih godina postali normalno sredstvo u proizvodnji.

Naposljetku, pogled iz zraka na naš Osijek pokazuje nam da smo grad okružen najplodnijom ravnicom.