Zagreb će u svibnju biti domaćin sastanka na kojem će ministri iz 43 zemlje Unije za Mediteran razgovarati o zajedničkom planu podizanja kvalitete života u primorskim gradovima, gdje se stanovnici suočavaju sa zagađenjem, skupim stanovanjem, nedostatkom pitke vode i migracijama, izvijestila je ta organizacija na svojoj internetskoj stranici.

Unija za Mediteran, međuvladina organizacija sa sjedištem u Barceloni, obuhvaća sve zemlje članice Europske unije te države južnog i istočnog Sredozemlja. Ministarska konferencija o "Održivom urbanom razvoju" bit će treći takav sastanak, nakon 2011. godine u Strasbourgu i 2017. u Kairu. Na njima je donesen plan prema kojem bi do 2040. godine bila smanjena nejednakost između bogatih i siromašnih u mediteranskim gradovima, povećana mogućnost zapošljavanja mladih, olakšan pristup gradskim uslugama i nalaženje stana, masovnije uvođenje usluga preko interneta te pojačano čišćenje gradova i podmorja. Države taj plan namjeravaju provesti prekograničnom suradnjom u raznim sektorima.

U Zagrebu će 4. svibnja ministri iz nadležnih sektora utvrditi je li ostvaren napredak od kairske konferencije prije šest godina. U sjedištu Unije za Mediteran očekuju i da ministri ojačaju napore u provođenju tog "Strateškog urbanog razvojnog akcijskog plana". "To će biti prilika za davanje zamaha provođenju plana", priopćila je organizacija osnovana 2008. godine.

Gradovi na obalama Sredozemnog mora suočavaju se s rastom populacije te pritiskom na osnovne usluge poput pristupa vodi i stanovanju, a to se područje istovremeno ubrzano zagrijava, čime je nakon Arktika najizloženije globalnom zatopljenju. Do 2030. godine će oko 80 posto populacije sredozemnih zemalja biti koncentrirano na deset posto prostora tih zemalja, uglavnom na samoj obali, procjena je Unije za Mediteran. H