Objavljeno 25. ožujka, 2023.
Većina tinejdžera, njih 77 %, ima relativno visoko financijsko znanje kada je u pitanju shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca, u smislu da inflacija obezvrjeđuje novac, pokazalo je objavljeno istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) i Štedopisa. Kod tinejdžera su registrirali rast financijskog znanja za 14 % u odnosu na 2020., i povećanu sklonost štednji.
Istraživanje financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj provedeno je ovaj mjesec metodom online upitnika, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika, od 13 do 19 godina, a mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti - financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je institut za financijsko obrazovanje Štedopis provodio financijske edukacije, pa je ono ujedno i evaluacija provedenih aktivnosti financijskog opismenjavanja tinejdžera, napominju. U odnosu na prethodno istraživanje HUB-a i Štedopisa iz 2020. kod tinejdžera je značajno porasla razina financijskog znanja, popravili su se i financijsko ponašanje i uključenost. S druge strane, još pokazuju relativno loš odnos prema raspolaganju novcem, u smislu i prioriteta trošenja. Pokazalo se da 80 % tinejdžera dobiva džeparac, 5 % manje nego 2020. godine. Raspoloživi mjesečni iznos najviše troše na brzu hranu i pekarske proizvode (67 %), izlaske (57 %), na odjeću i obuću (37 %) te kozmetiku (33 %). Promijenjeno je i rangiranje najvažnijih financijskih ciljeva u budućnosti, pa je 2020. za 79 % ispitanika najvažnije bilo dobiti stalni posao, a sada je imati vlastiti automobil (72 %) i financijski ne ovisiti o roditeljima (71 %). Kada je riječ o financijskim problemima koji ih zabrinjavaju u budućnosti, oni su najviše vezani uz troškove samostalnog života (28 %) i pronalaskom dobro plaćena posla (21 %).
Pokazalo se da 80 % tinejdžera ispravno donosi odluke o kupnji, 3 % manje nego prije. "Takvi informirani kupci pretežito su iz viših razreda srednje, koji žive u sjevernoj Hrvatskoj", kaže se u istraživanju. Više od polovice ispitanih, njih 63 %, slaže se da novac postoji da bi se trošio, 2 % manje nego prije tri godine. "Rezultati potvrđuju da financijska edukacija, ali ne jednodnevna i povremena, već sustavna koju provode nastavnici kroz cijelu školsku godinu, povećava razinu financijske pismenosti mladih", kaže predsjednica Štedopisa Marina Ralašić.
Direktorica HUB-a Tamara Perko ističe da iako se teme financija mogu činiti komplicirane i teške, mladi imaju priliku učiti o novcu na vrlo jednostavan način već od najmlađe dobi. "Vjerujem da većina učenika dobiva džeparac, a upravo je to odličan alat za učenje o odgovornom upravljanju novcem", zaključuje.
Hina
RAČUN U BANCI IMA 53 POSTO ISPITANIH
U odnosu na 2020. poboljšalo se financijsko ponašanje tinejdžera, koji pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u smislu štednje. Štedi ih 76 %, što je rast od 5 %. Najviše štede osnovnoškolci (79 %), ušteđeni mjesečni iznos kod više od 90 % ispitanih iznosi od 10 do 80 eura. Da ušteđeni novac planiraju potrošiti na kupnju odjeće i obuće kaže njih 46 %. Zabilježen je i blagi porast financijske uključenosti tinejdžera - 53 % ih ima otvoren račun u banci, od kojih se 50 % koristi mobilnim bankarstvom (rast 17 %).