Uskoro će se napuniti 20 godina otkako je Mark Zuckerberg 2003. kreirao stranicu pod nazivom Facemas, koja će nakon nepune godine postati Facebook. Ostalo je povijest, od Instagrama, Twittera do TikToka..., o kojoj se manje-više sve zna. Facebook je u međuvremenu izrastao u najpopularniju platformu društvenih kontakata, a Zuckerberg postao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.

Danas je mala vjerojatnost da većina nikad u životu nije čula za Facebook i Zuckerberga, osnivača najveće društvene mreže na svijetu. Uglavnom, Facebook i sve ostale društvene mreže koje su uslijedile do temelja su promijenile način na koji komuniciramo s rodbinom, prijateljima, znancima, poslovnim partnerima i ostatkom svijeta. Ali uz sve dobrobiti i zabavu koje nam društvene mreže donose, tu su i brojne opasnosti i zamke koje nam svakodnevno prijete. Tako, primjerice, Deutsche Welle podsjeća i na političke napade koji su i ovaj put (u Brazilu) bili potaknuti na društvenim mrežama. Jer, govor mržnje, manipuliranje izborima, širenje teorija zavjera..., rezultiraju time da se populisti i autokrati diljem svijeta "poigravaju" na tastaturama društvenih medija na sve sofisticiraniji i efikasniji način. Upravo je na takvu opasnost na Facebooku upozorila i zviždačica Frances Haugen. S mnoštvom dokumenata iz tog koncerna izazvala je svjetsku senzaciju u jesen 2021. te iznijela ozbiljne optužbe. Koncern točno zna kakvu štetu nanosi, ali stavlja profit ispred dobrobiti svojih korisnika, optužuju Facebook i drugi kritičari. Reporteri njemačkih javnih servisa WDR i NDR i minhenskog lista Süddeutsche Zeitung ponovno su analizirali podatke o Facebooku. Njihova nova analiza pokazuje da su brojne grupe, mreže ili nalozi koje su zaposleni u Facebooku prije mnogo godina interno naveli kao štetne - i dalje aktivni. Facebook, po novome kompanija s imenom Meta, nije te podatke niti obrisao niti blokirao. Koncern te navode ne komentira, Meta negira.



U intervjuu za WDR i NDR prošlog studenoga, glasnogovornik Mete Klaus Gorny spomenuo je 40.000 zaposlenih diljem svijeta u sektoru sigurnosti i ulaganje od pet milijardi dolara samo u prošloj godini. Ali to očigledno još uvijek nije dovoljno za sprječavanje poplave postova i videosnimaka od gotovo tri milijarde korisnika na (i dalje) najvećoj platformi na svijetu. Jer, samo nekoliko mjeseci nakon intervjua, pristalice predsjednika Bolsonara, koji je izgubio izbore, upali su u vladin okrug u Brazilu. Napadi su potaknuti i organizirani na društvenim mrežama - uključujući i Facebook. Meta kaže da je stalno brisala sadržaje koji krše autorska prava u vezi s izborima u toj južnoameričkoj zemlji. Ali koliko ozbiljno Meta zapravo shvaća svoju odgovornost za napade na demokraciju? Bivša zaposlenica Facebooka Sophie Jang izvještava da je 2019. otkrila masu lažnih naloga političkih aktera koji su se krili iza lažnih imena na Facebooku i tamo izazivali pomutnju. Facebook ističe da je borba protiv neautentičnih naloga prioritet koncerna. Ali čak i nakon što su se ruski trolovi s lažnim nalozima masovno (u)miješali u američku predizbornu kampanju 2016., Facebook je uvjeravao da će učiniti sve što je moguće da to zaustavi. Međutim, istraživanje pokazuje da se nastavila i ruska propaganda sa svojim tvornicama trolova i lažnim nalozima. Za Haugen, Facebookov poslovni model je srž problema jer prodaje personalizirane reklame koje oglašivači mogu koristiti da ciljano dođu do potencijalnih klijenata. Da bi se to postiglo, grupacija prikuplja što je moguće više intimnih podataka svojih korisnika. Što duže korisnici ostanu na platformi, Facebook može prikupiti više podataka za prodaju oglasa i tako ostvariti veći profit, navode stručnjaci. Da bi se osiguralo da ljudi što duže ostanu na platformi, Facebookov algoritam favorizira ono na što ljudi najviše reagiraju: emocionalni sadržaj! A to uključuje govor mržnje, zavjeru i laži. "Postoje studije koje pokazuju da činjenični sadržaj generira deset puta manji doseg na Facebooku od emotivnog sadržaja. A laži su obično emotivnije od činjenica, a to također znači da laži imaju veće šanse da privuku pažnju nego činjenice", objašnjava stručnjak za komunikacije Johannes Hillje. Populistički i radikalni akteri koriste taj princip, kaže on. Tako su se i radikalni pristalice bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa organizirali u grupi na Facebooku "Stop the Steal". Samo dva mjeseca kasnije došlo je do juriša na Capitol. Europa je nakon toga reagirala. U proljeće 2022. godine, EU je, najviše iz političkih razloga, donijela megazakon s namjerom da sveobuhvatno regulira glavne platforme - takozvani Zakon o digitalnim uslugama (DAS). Između ostaloga, tehnološke kompanije sada moraju bar brzo izbrisati nelegalni sadržaj. U suprotnom postoji opasnost od visokih kazni. Ali zabrana personaliziranog oglašavanja pogodila bi u srce poslovni model tehnoloških diva, a s njim i njihov milijardski promet, na što one nikad neće pristati, iako je nekakav kompromis moguć.



No, ako se maknemo od sveprisutne politike, postoji i druga tamna strana interneta. Zbog prevara na društvenim mrežama ljudi prijavljuju gubitke koji se penju do milijardu dolara. Podaci sugeriraju da su u 2021. društvene mreže bile daleko profitabilnije za prevarante od bilo koje druge metode, što i nije toliko iznenađujuće s obzirom na to da su brz i jednostavan način dopiranja do milijardi ljudi s bilo kojeg mjesta na svijetu. Ne morate biti kompjuterski genij da biste kreirali lažni profil ili hakirali postojeći, kako biste naveli "prijatelje" u svoju zamku. Oni sofisticiraniji sebi daju vremena da prouče svoju žrtvu i koriste alate koji su dostupni oglašivačima na platformama kako bi sustavno ciljali ljude lažnim oglasima na temelju osobnih podataka kao što su njihova dob, interesi ili prethodne kupnje. Nakon investicijskih i drugih prijevara, podaci upućuju i na "ljubavne" prijevare, kao drugu najprofitabilniju kriminalnu aktivnost na društvenim mrežama. Štoviše, gubici koji su posljedica takve vrste prijevara popeli su se na rekordne vrijednosti posljednjih godina, a više od trećine ljudi reklo je da je ona počela na Facebooku ili Instagramu, navode pojedini istraživači tog fenomena. Primjerice, takve prijevare često započinju naizgled nevinim zahtjevom za prijateljstvom od strane nepoznate osobe, nakon čega slijedi slatka priča, a zatim, neizbježno, zahtjev za novcem. Dok su investicijske i ljubavne prijevare na vrhu popisa po izgubljenim dolarima, vjerojatno nepovratno, najveći broj prijava došao je od ljudi koji su rekli da su prevareni pokušavajući kupiti nešto što su vidjeli na društvenim mrežama. Zapravo, 45 % izvješća o novcu izgubljenom prijevarama u 2021. godini odnosilo se na online kupnju. U gotovo 70 % slučajeva ljudi su rekli da su obavili narudžbu, obično nakon što su vidjeli oglas, ali da nikada nisu dobili ono što su platili. Kada su ljudi trebali identificirati određenu platformu društvenih medija u svojim izvješćima o neisporučenoj robi, gotovo devet, od desetero njih navelo je Facebook ili Instagram!



U širem i dubljem kontekstu svega što se zbiva, Europski parlament početkom srpnja prošle godine usvojio je Zakon o digitalnim uslugama, koji zajedno sa Zakonom o digitalnim tržištima europskim građanima donosi okvir za sigurniji digitalni svijet. Uz načelo što veća platforma - to stroža pravila, glavna ideja Uredbe je da sve što je protuzakonito u stvarnom svijetu mora biti izvan zakona i u digitalnom okruženju. Suzbijanje ilegalnog sadržaja kao što je govor mržnje, prijetnje smrću, pornografija iz osvete, kleveta ili povreda intelektualnog vlasništva..., u središtu je nove uredbe. Sistemski rizici uključuju, osim "širenja nezakonitog sadržaja" i moguće negativne učinke na temeljna prava (ljudsko dostojanstvo, privatnost, osobne podatke, slobodu izražavanja), na građanski diskurs i izborne procese ili javnu sigurnost, rodno uvjetovano nasilje, maloljetnike, javno zdravlje i tjelesno ili mentalno blagostanje. Nova uredba izričito zabranjuje da se ciljani odabir oslanja na korištenje osjetljivih podataka, kao što su zdravstveno stanje, seksualna orijentacija, etnička pripadnost, politički stavovi ili vjerska uvjerenja, a posebno se zabranjuje ciljani odabir oglasa maloljetnicima, odnosno djeci.

Sve u svemu, novi je zakon dobrodošao, regulacija je nužna, no kako što se nekad, u analognom dobu Reuters nije mogao zaustaviti, tako je i medij interneta/društvenih mreža u digitalnoj globalnoj povezanosti jednostavno nezaustavljiv! A kuda i kamo sve to vodi, pokazat će budućnost. Fraza jest otrcana, ali društvo spektakla nije. Stoga je teško vjerovati da bi se društvene mreže mogle ugasiti, no vrlo je izvjesno da će se neke usluge početi naplaćivati. Ali to je neka buduća priča...