Društvene mreže zauzele su doista važno mjesto u životima ljudi, ali i u strategijama kompanija. Broj korisnika za tri mreže s najvećim brojem korisnika, a to su Facebook, Youtube i Whatsapp je impresivan s prognozom daljnjeg rasta u godinama koje slijede - kaže izv. prof. dr. sc. Erik Ružić, voditelj Katedre za marketing na Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" iz Pule, te dodaje:

- Kako bismo dobili dojam koliko su snažne mreže, možemo spomenuti da je prosječno dnevno vrijeme korištenja mreža 147 minuta ili da Facebook ima dvije milijarde aktivnih korisnika dnevno dok je Instagram najpreuzimanija aplikacija među društvenim mrežama. Tajna raširenosti krije se vjerojatno u lakoći korištenja, intuitinosti, činjenici da su isto tako naizgled besplatne. Iako, kako nas uče Amerikanci, nema besplatnog ručka. Osim toga, algoritmi mreža sve su bolji te bolje ciljaju naše interese, što nas na kraju veže na tu mrežu, te vrijeme proleti. No, iako su pokrenute s pozitivnim ciljevima (spajanje prijatelja, umrežavanje i slično), danas društvene mreže pokazuju mnoge negativne aspekte.

Kako se menadžment tržišnih komunikacija prilagodio, da se tako izrazim, društvenim mrežama, odnosno mogućnostima koje one pružaju u poslovanju...? Drugim riječima, jesu li i u kojoj mjeri i društvene mreže postale sastavni dio današnjeg marketinga? Mnogi ističu kako je marketing na društvenim mrežama postao ključan za moderno, brzo i učinkovito poslovanje...

- Da, društvene mreže, kao i korištenje usluga influencera uostalom, postaju nezaobilazni dio marketinških strategija mnogih kompanija. Stvaranje zanimljivog, angažirajućeg sadržaja postaje imperativ. Mreže omogućavaju direktnu komunikaciju sa korisnicima, omogućuju pružanje podrške, riješavanje problema, prodaju i slično. Isto tako, zahtijevaju stalnu prisutnost, nema radnog vremena, sve je brzo, kupac očekuje gotovo pa trenutačni odgovor na upit. Na svaki komentar treba odgovoriti. Na kraju, stvoriti dobar sadržaj nije lako te zahtijeva vremena i konstantnosti. I povrh tog sadržaja koji morate stvoriti, neke mreže poput spomenutog Facebooka neće vam omogućiti veliki doseg, već za doseg morate platiti. No svakako kompanije danas gotovo pa da ne mogu bez društvenih mreža.

Kad smo kod društvenih mreža, influenceri su nezaobilazni, a osobe koje imaju veliku zajednicu na društvenim mrežama, dobivaju bolje i veće marketinške ugovore i tako postaju brend ambasadori. Vaš komentar?

- Upravo tako, kako sam gore spomenuo, podaci pokazuju da su influenceri vrlo važni u digitalnim strategijama. Evo podatak. Statistika kaže da je 25 posto ispitanika (kompanija) u njihovu istraživanju izjavilo da planira uložiti od 10 do 20 % marketinškog budžeta u influencer marketing, a čak je 23 % ispitanika navelo da su namijenili čak 40 % budžeta u tu vrstu digitalne aktivnosti. I bez obzira na pojavu "deinfluencer" inicijativa, to je porast od 5 % u odnosu prema prošloj godini. Kako im samo ime kaže, oni utječu na kupce i dok god kompanija vidi i može izmjeriti njihov utjecaj na kupnju, oni će ulagati. Gledajte, prosječna minimalna cijena po postu megainfluencera (više od milijun pratitelja) na Instagramu je 1200 $, o maksimalnim iznosima nećemo ni govoriti. Radi se o velikim iznosima, Talijanka Chiara Ferragni dobiva u prosjeku 82 000 dolara po postu, a da ne pričamo o sestrama Kardashian, Ronaldu i slično.

U proljeće 2022. godine EU je donio megazakon s namjerom da sveobuhvatno regulira glavne platforme - takozvani Zakon o digitalnim uslugama (DAS). Između ostalog, tehnološke kompanije sada moraju bar brzo izbrisati nelegalni sadržaj. U suprotnom postoji opasnost od visokih kazni. Koliko je taj zakon saživio u stvarnosti i može li imati učinka?

- Koji će biti efekti, to ćemo tek vidjeti. Snažne tehnološke kompanije sigurno lobiraju da u što većem obujmu ostvare svoje velike financijske interese. No Europa se bitno više od SAD-a brine o privatnosti i pravima korisnika i neke stvari nastoji regulirati i zaštiti građane. Osim toga, građani, korisnici društvenih mreža moraju biti svjesni da se iza svega što javno objavljuju od bračnog statusa, mjesta putovanja i slično, potencijalno kriju mnoge opasnosti jer se ta silina podataka može upotrijebiti i protiv njih/nas, za utjecaj ili manipulaciju. Opasnosti postoje i za djecu i mlade, na društvenim mrežama se stvaraju virtualni svjetovi uspješnih, nasmijanih ljudi, koji samo putuju i jedu po restoranima, a to može pogubno utjecati na mlade ljude. O opasnim trendovima da ne pričamo. Osim toga, vidite da i poneke države zabranjuju korištenje npr. TikToka, što isto tako govori o snazi društvenih mreža.

Kakva je budućnost društvenih mreža, napose kad se radi o ekonomskom, marketinškom i poslovnom aspektu?

- Kako sam već spomenuo, utjecaj je velik i pokazatelji, bar kratkoročni, kažu da će tako ostati. Postoji mnogo društvenih mreža, neke će vjerojatno s vremenom nestati, neke nove će nastati. Regulatori trebaju nastojati zaštititi građane, obitelji trebaju štititi djecu, no društvene mreže moramo uzeti kao realnost te ih na kraju, s obzirom na to da postoje i imaju veliki broj korisnika koji puno vremena provode na njima, danas koristiti u pozitivne svrhe. Na primjer mogu se koristiti u edukaciji i učinkovitijem prenošenju znanja mladima, tako je popularni hashtag #learnontiktok povezan s edukacijom u mnogim područjima poput kuhanja, učenja kemije, jezika i slično. (D.J.)