S pojavom društvenih mreža formirana je potpuno nova razina samoizražavanja. Ljudi dijele novosti o svom životu s obitelji, prijateljima i kolegama, ponovno se povezujući s onima s kojima su izgubili kontakt. Društveno umrežavanje postalo je sastavni dio suvremenog društva - moderna analogija za nadoknađivanje koraka sa sporim, konvencionalnim metodama ili nalaženjem nadolazećih događaja u papirnatim novinama - navodi Kristijan Žibrat, magistar psihologije i sveučilišni asistent na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru, te u nastavku svoga priloga piše:

- Međutim, uz ovu slobodu informacija, postala je očita opasnost od otkrivanja previše osobnih podataka. Kao takvi, internetski društveni mediji čine neposrednu opasnost za društvo jer brišu granicu između privatnih i javnih informacija, stvarajući "opsjednutost" dijeljenjem osobnog života na internetu.

Najčešće među mladim odraslim osobama i tinejdžerima, društveno umrežavanje igra veliku ulogu u društvenim životima. Tinejdžerske godine vrijeme su formiranja identiteta i razvoja uloga u društvu. Mrežni identitet među prijateljima i vršnjacima sada je postao jednako važan kao i nečiji osobni identitet, jer mnoge informacije mogu vidjeti na mreži, a internetske interakcije postale su primarni izvor komunikacije. Kao rezultat toga tinejdžeri imaju tendenciju da se uvelike koncentriraju na društveni život i sada se većina koristi stranicama za društveno umrežavanje i druge društvene medije kao način za osobni rast.

Iako su društveni mediji zdrav kanal za osobne interakcije prijatelja i vršnjaka, nedostatak razumijevanja privatnosti na internetu stvara ozbiljnu prijetnju na više razina. Pogotovo neprestane objave slika svojeg djeteta, koje roditelji neoprezno izlažu znatiželjnim pogledima stranaca, što nikada ne bi napravili u stvarnom svijetu, no u virtualnom izgube taj osjećaj da moraju zaštititi svoje dijete.



Na društvenim mrežama pojedinci iz različitih dobnih skupina kroz svoja osobna životna iskustva nastoje pokazati svoju različitost od drugih pojedinaca i izvanrednost, stoga se stvara dodatan motiv za samootkrivanje. Kako se vrijeme provedeno na platformama društvenih medija povećava, aspekti interakcije pojedinaca također se razlikuju. Te razlike utječu i na privatnost, koja je središnji pojam u društvenim odnosima. Specifične karakteristike okruženja društvenih medija i način komunikacije preko mreža također utječu na zajednički sadržaj koji omogućuje kontinuitet postojanja pojedinaca i odnosa koji se uspostavljaju u tom mediju.

Ljudi se koriste društvenim mrežama u razne svrhe, kao što su:

1. Povezivanje s prijateljima i obitelji: Društvene mreže omogućuju ljudima da ostanu u kontaktu sa svojima voljenima koji možda žive daleko.

2. Dijeljenje informacija: Platforme društvenih medija pružaju sredstva za dijeljenje informacija, vijesti, fotografija i videa s drugima.

3. Izgradnja zajednica: Društvene mreže pomažu ljudima da se povežu s drugima koji imaju slične interese, hobije ili ideje te da formiraju zajednice oko tih zajedničkih interesa.

4. Poslovno umrežavanje: Društveni mediji omogućuju stručnjacima da se povežu s drugima u svojoj industriji, razmjenjuju informacije o svom radu i pronađu nove prilike za posao.

5. Zabava: Mnogi se ljudi koriste društvenim mrežama za zabavu, poput gledanja videa, igranja igrica i pregledavanja memova.

6. Marketing: Društveni mediji postali su važan alat za tvrtke da plasiraju svoje proizvode i usluge.

7. Obrazovanje: Društvene mreže pružaju platformu za povezivanje učenika i nastavnika te razmjenu informacija i obrazovnih izvora.



Ovisnost o društvenim medijima fenomen je u kojem pojedinci osjećaju intenzivnu i kompulzivnu želju za korištenjem platformi društvenih medija unatoč negativnim posljedicama koje mogu nastati njihovim korištenjem. Ovisnost o društvenim medijima može se karakterizirati preokupacijom društvenim medijima, gubitkom kontrole nad njihovim korištenjem i negativnim učincima na osobni i profesionalni život osobe.

Ovisnost o društvenim medijima može biti prouzročena nizom čimbenika, uključujući želju za društvenom potvrdom, potrebu za stalnom stimulacijom ili strahom od propuštanja važnih događaja ili društvenih interakcija (eng. FOMO).

Postoji nekoliko razloga zašto može doći do ovisnosti o društvenim mrežama.

Prvo, platforme društvenih medija dizajnirane su tako da budu vrlo zanimljive, s obavijestima, lajkovima, komentarima i drugim značajkama koje stvaraju osjećaj društvene potvrde i potpore. Ta pozitivna iskustva mogu aktivirati centre za nagrađivanje u mozgu i dovesti do želje za povećanim korištenjem društvenih mreža.

Drugo, društveni mediji mogu pružiti bijeg od dosade, stresa ili drugih negativnih emocija. Ljudi se mogu okrenuti društvenim medijima kao načinu da odvrate pozornost ili da se nose s teškim osjećajima, što može stvoriti ciklus ovisnosti.

Treće, društveni mediji mogu pružiti osjećaj društvene povezanosti i zajednice, što može biti posebno privlačno pojedincima koji se osjećaju izolirano ili usamljeno. Stalna dostupnost društvenih medija može stvoriti osjećaj da ste uvijek povezani s drugima, čak i ako je to samo preko ekrana. Također, može spojiti pojedince koji se u stvarnom životu ne bi usudili učiniti određene radnje udruživanja, no društvene mreže takvim pojedincima daju osjećaj moći "mase", npr. za političke prosvjede, antivakserske prosvjede preko mreža i sl. Stoga su takve platforme idealno mjesto za širenje neznanstvenih činjenica, koje se vrlo brzo mogu širiti mrežama, ako ne postoji osoba s kredibilitetom i kritičkim stavom prema informacijama koja će zaustaviti takvu problematiku. Kao znanstvena zajednica pozvani smo promovirati racionalno promišljanje utemeljeno na provjerenim znanstvenim činjenicama.

Posljedice ovisnosti o društvenim medijima mogu uključivati smanjenu produktivnost, smanjenu društvenu interakciju licem u lice, smanjeno samopoštovanje te povećanu tjeskobu i depresiju. Važno je prepoznati znakove ovisnosti i poduzeti korake za upravljanje korištenjem društvenih medija, kao što je postavljanje ograničenja vremena ispred ekrana i traženje podrške od prijatelja, obitelji ili stručnjaka za mentalno zdravlje. Konačno, na ovisnost o društvenim mrežama također mogu utjecati individualne razlike u osobnosti, poput impulzivnosti ili neuroticizma, kao i čimbenici okoline, poput pritiska vršnjaka ili kulturnih normi.

Osobno se koristim društvenim mrežama kako bih bio u tijeku s relevantnim informacijama iz raznih područja života. Društvene mreže služe mi za promoviranje mentalne higijene, pozitivnog pogleda na život i ostvarenje dubljeg smisla u životu. Ključno je zapamtiti da, koliko god se pojedinac pokušao prikazati u jednom svjetlu na društvenim mrežama, autentična slika pojedinca uvijek ispliva na površinu.