Magazin
VRUĆINA NA KAVKAZU

Gruzija danas: Većina je za EU i NATO, vlada balansira
Objavljeno 25. ožujka, 2023.

Nakon velikog pritiska zbog prosvjeda, vlada Gruzije povukla je prijedlog zakona o "stranim agentima", koji je izazvao budu u javnosti. Znači li to da je ta zemlja za korak bliže dugo očekivanoj kandidaturi za ulazak u Europsku uniju? A tome, i aktualnoj situaciji u Gruziji, za DW piše Maria Katamadze, čiji prilog prenosimo uz neznatne prilagodbe.



Svijet je prije desetak dana promatrao kako ljudi u Gruziji izlaze na ulice glavnoga grada Tbilisija i brane svoju tek rođenu demokraciju. Prosvjedi su izbili nakon što je vladajuća stranka "Gruzijski san" podržala zakon o "stranim agentima" koji je, prema Bruxellesu, nespojiv s europskim vrijednostima.

Da je usvojen, na meti bi se našle one nevladine organizacije i mediji koji se više od 20 posto financiraju iz inozemstva. I dok su vlasti tvrdile da je jedina namjera zakona bila da osigura financijsku transparentnost, oporba i prosvjednici optužili su vladu da pokušava demonizirati kritički orijentirane medije i civilno društvo. Prosvjednici su uspjeli napraviti pritisak na zakonodavce do te mjere da su oni morali povući zakon.

"Takav zakon je u Rusiji uništio građansko društvo", rekao je za DW jedan od prosvjednika te još ljutito dodao: "Ne želimo imati onakve zakone kakve Rusija sada ima. Ovdje možete vidjeti mnogo mladih. Oni nikada nisu vidjeli Sovjetski Savez i nadamo se da ga nikada više nećemo niti vidjeti".

Iako je vlada odustala od usvajanja zakona, prosvjednici i dalje sumnjaju da je njihova vlada kompetentna i dovoljno motivirana da ih povede u Europsku uniju.

VEĆINA JE ZA UNIJU


Europska je komisija prošloga lipnja odgodila kandidaturu Gruzije za članstvo u EU-u. Ta odluka izazvala je masovne prosvjede u Tbilisiju na kojima su ljudi iskazali svoje nezadovoljstvo zbog neuspjeha vlade da osigura kandidaturu. Ghia Nodia, profesor na Državnom sveučilištu Ilia, ocjenjuje da bi se Bruxelles, onda kada bude odlučivao o Gruziji, mogao suočiti s dilemom: "Sada je pitanje kome bi trebalo dati kandidaturu za EU, narodu ili vladi? Treba li ohrabriti narod, ili kazniti vladu?".

SAD i Europska unija podržali su akcije prosvjednika, ali su i pozvali vladu da se fokusira na preporuku Europske komisije od 12 točaka o demokratskim reformama. "Najava povlačenja nacrta zakona o ‘transparentnosti stranog utjecaja‘ dobar je znak. Sada bi trebali uslijediti konkretni pravni koraci", ocijenio je na Twitteru Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost.

Članstvo u Europskoj uniji i NATO-u za većinu ljudi u Gruziji glavni je prioritet, s obzirom na kompliciranu povijest odnosa te zemlje s Rusijom koja je u ratu 2008. okupirala 20 posto njezinog teritorija. Prema nedavno provedenoj anketi Nacionalnog demokratskog instituta, čak 81 posto građana podržava članstvo i u NATO-u i u EU-u.

Pa kako to da onda vladajuća stranka službeno govori da želi članstvo u EU-u, a istovremeno poduzima korake koji mogu potkopati njezine izglede za to? Prema mišljenju nekih stručnjaka, ruska invazija na Ukrajinu ključna je za razumijevanje te dualnosti. "Gruzijska vlada stavlja jaja i u korpu ruske pobjede. Oni vjeruju da je Rusija opasna i agresivna, i smatra da bi je trebalo umiriti. Kada su Rusi ljuti, smatra se da je onda opasno biti blizu Zapada", objašnjava profesor Nodia.

Bez obzira na protuzapadnu retoriku vlade, ona je zapravo tvrdila da je kopirala američki zakon o "stranim agentima", poznat kao Zakon o registraciji stranih agenata. To je inače ista retorika kakvu je koristio i Kremlj, prije nego što je uveo svoj represivni zakon.

U analizi za Gruzijski institut za politiku, Stefan Meister iz trusta mozgova Njemačko vijeće za vanjske odnose, ukazao je koje su razlike između američkog i predloženog gruzijskog zakona: "Američki zakon iz 1930-ih fokusiran je na političko lobiranje, a gruzijski se odnosi na građansko društvo u zemlji".

Štoviše, gruzijska verzija ponajprije bi imala u fokusu one nevladine organizacije koje podržavaju EU i SAD, dakle one koje Tbilisi vidi kao svoje glavne strateške partnere. Prema mišljenju poznavalaca prilika, ideja da vlada ima rusku agendu postala je dio mainstream načina razmišljanja. Kao rezultat toga, kredibilitet vlade među Gruzijcima je poljuljan, s obzirom na protukremaljsko raspoloženje u društvu.

U kontekstu utjecaja Rusije na politiku Gruzije, kritičari prije svega ukazuju na ulogu milijardera i biznismena Bidzine Ivanišvilija, bivšeg premijera i osnivača stranke "Gruzijski san", koji se obogatio u Rusiji. Iako je službeno napustio politiku, vjeruje se da on i dalje iz pozadine vuče sve konce.

U intervjuu za DW, Giorgi Gakharija, bivši premijer i bivši Ivanišvilijev saveznik, ocjenjuje da bi upravo taj milijarder mogao stajati iza zakona: "On uz pomoć svojih marioneta upravlja Gruzijom iz sjene, bez ikakve formalne odgovornosti. Zakon o ‘stranim agentima‘ i zaokret u vanjskoj politici bili bi jednostavno nemogući bez Ivanišvilijevog utjecaja. Zato bi trebalo da dobijemo kandidaturu za EU, jer je to jedino sredstvo koje će preokrenuti autoritarni razvoj situacije zemlje", zaključuje Gakharija.

OPTUŽBE I PROZIVANJA


Inače, s obzirom na napeto stanje, svjetske agencije svakog su dana pune raznih informacija o Gruziji i iz Gruzije. Tako Reuters/Hina prenose da je gruzijski premijer Irakli Garibašvili optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija da se miješa u političku situaciju u njegovoj zemlji, jer je komentirao nedavne prosvjede i zahvalio prosvjednicima što su isticali ukrajinske zastave, kazavši da na taj način iskazuju poštovanje prema njegovoj zemlji, a Gruzijcima je poželio "demokratski uspjeh".

"Kada osoba čija je zemlja u ratu reagira na destruktivnu aktivnost nekoliko tisuća okupljenih ovdje u Gruziji, to je izravan pokazatelj da je i ta osoba uključena i motivirana da se i ovdje nešto dogodi, da se promijeni", rekao je Garibašvili u intervju za gruzijsku televiziju IMEDI, aludirajući na Zelenskija. "Svima bih poželio skori završetak ovoga rata i uspostavu mira", miroljubljivo je dodao Garibašvili.

No glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleh Nikolenko optužio je Garibašvilija da ponavlja "rusku propagandu" da Kijev nastoji uvući Gruziju u sukob s Moskvom. Unatoč Garibašvilijevim izjavama, gruzijsko javno mnijenje snažno je proukrajinski i antiruski orijentirano. Podsjećamo kako je Gruzija 2008. vodila kratki rat s Rusijom u pogledu statusa dviju odcijepljenih regija koje podržava Moskva, Abhazije i Južne Osetije.

Darko Jerković
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana