Broj oboljelih od raka u svijetu će porasti s 18,1 milijun u 2020. na 28 milijuna godišnje u 2040., dok će broj umrlih porasti s deset na 16,3 milijuna godišnje, predviđa Svjetska zdravstvena organizacija.

U Hrvatskoj je rak vodeći javnozdravstveni problem i u posljednjih pet godina u prosjeku se dijagnosticira 25.000 slučajeva invazivnog raka godišnje, i to kod 13.500 muškaraca te 11.500 žena.



Akcijskim planom za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025., puštenim u javnu raspravu, planiraju se, prema riječima ministra zdravstva Vilija Beroša, mnogostruka poboljšanja u području zdravlja i kvalitete života hrvatskih građana. Sredstva za provedbu Akcijskog plana osigurana su kroz državni proračun i fondove Europske unije te za trogodišnju provedbu iznose 8,5 milijardi eura. Prema službenim podacima Registra za rak HZJZ-a u Hrvatskoj su 2019. godine potvrđena 25.352 nova slučajeva malignih bolesti. Očekuje se da će broj slučajeva raka i dalje u Hrvatskoj rasti, jednako kao i u svijetu, prije svega zbog starenja stanovništva. Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti, nakon kardiovaskularnih bolesti, i odgovorne su za 23 posto smrtnih slučajeva u Hrvatskoj u 2020., a vodeći su uzrok smrti kod osoba mlađih od 65 godina. Kod muškaraca najčešći uzrok smrti bili su rak pluća, rak debelog i završnog crijeva te rak prostate, a kod žena rak pluća, rak debelog i završnog crijeva te rak dojke. Udjel stanovništva koji umire od raka, uz sve uzroke smrtnosti, u stalnom je porastu. I preživljenje je za većinu vrsta raka u porastu, no postoje značajne razlike s obzirom na sijelo raka. Prema međunarodnoj studiji o preživljenju raka CONCORD-3, podaci o preživljenju prema sijelu pokazuju da se Hrvatska nalazi pri dnu zemalja EU-a uključenih u istraživanje, s boljim preživljenjem kod djece. Od 30 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 %), prostate (81 %), želuca (20 %), debelog crijeva (kolon 51 %, rektum 48 %), i mijeloidnu leukemiju u odraslih (32 %). Pozitivna je činjenica da su rezultati preživljenja u dječjoj dobi (limfomi 95 %, tumori mozga 73 % i akutna limfoblastična leukemija 85 %), usporedivi s rezultatima u razvijenim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u Hrvatskoj, poput raka dojke (79 %), melanoma kože (77 %) i raka vrata maternice (63 %), također smo pri samom začelju.

Razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u Hrvatskoj raznovrsni su i uključuju veliku izloženost štetnim utjecajima, ponajviše pušenje i pretilost, nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu educiranost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete te, u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja pacijenata.



Akcijski plan obuhvaća primarnu i sekundarnu prevenciju, dijagnostiku, liječenje, posebna područja onkologije, palijativnu skrb, edukaciju, istraživanje, nacionalnu onokološku mrežu, ekonomiku i praćenje. "Akcijski plan donosi multidisciplinarni, integrirani i znanstveno utemeljeni pristup, čime će se osigurati provedba javnih politika na području raka i ostvarenje ciljanih rezultata", navodi Ministarstvo zdravstvo. "Ispunjavamo preduvjete za produljenje života sa 78,5 na 79,2 godine, smanjenje udjela pušača s 22,1 na 20 posto, potrošnju alkohola per capita s 8,7 na 8,4 litre, povećanje broja osmaša cijepljenih protiv HPV-a te uspostavljamo niz mehanizama koji će dodatno unaprijediti rano otkrivanje i ishode liječenja onkoloških bolesti", istaknuo je ministar Beroš o Akcijskom planu. Strateški cilj dokumenta usmjeren je na poboljšanje zdravlja građana tijekom cijelog života, smanjenju pojavnosti i smrtnosti te produljenju i povećanju kvalitete života oboljelih od raka u Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja, naglašava Ministarstvo.