U povodu hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA) ove godine, na Pravnom fakultetu Osijek, u četvrtak su održani akademski okrugli stol i izložba pod nazivom "Unaprjeđivanje obrazovanja, istraživanja i informiranja o Holokaustu te sustavno poticanje sjećanja na Holokaust".

Na okruglom stolu izlagali su profesori Pravnog fakulteta Osijek, Filozofskog fakulteta Osijek, predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš te svjedok odrastanja u Osijeku u vrijeme holokausta kao dijete židovske obitelji Dragutin Kohn. Izv. prof. dr. sc. Barbara Herceg Pakšić govorila je o negiranju holokausta, koje je zabranjeno u hrvatskom pravnom sustavu.



- To je oblik govora mržnje, odnosno kaznena inkriminacija koja je zapriječena kaznenim zakonom, stoga ćemo na ovom interdisciplinarnom skupu o holokaustu govoriti iz pravne i povijesne perspektive, u želji da unaprijedimo obrazovanje, istraživanje i sustavno sjećanje na holokaust - rekla je Herceg Pakšić.

Damir Lajoš, predsjednik Židovske općine Osijek, koja danas broji oko 150 članova, ovom je prigodom podsjetio kako je Hrvatska ove godine dobila još jednog pravednika među narodima, rođenog Osječanina Kamila Firingera te je istaknuo da je ona tolerantno mjesto na kojem antisemitizma u obliku nasilja zapravo i nema.

- Uvijek želim naglasiti kako naša Židovska općina u jako dugom vremenu nije zabilježila bilo kakav ispad antisemitizma koji bi završavao nasiljem ili prijetnjom, načelno se tu radi, da tako kažem, o folklornom antisemitizmu koji se očituje u delinkvenciji i šaranju grafita, a čak i u tim manjim prekršajima imali smo dobru suradnju s Policijskom upravom osječko-baranjskom i MUP-om općenito, tako da s naše strane zaista možemo biti zadovoljni - rekao je Lajoš. Komentirajući korištenje nacističkih simbola rekao je kako ono ulazi u kategoriju folklora, a pokušaje da se isti povežu s Domovinskim ratom kao dragovoljac istog kategorički osuđuje.

 

- Neke su stvari u jednom trenutku otišle u krivom smjeru te smo se uhvatili simbola koji se povezuju sa ustaštvom i nacizmom. Mi ćemo uvijek kao Židovi na to reagirati, bez obzira na to što antisemitizma, koji uključuje fizičko nasilje, nema, jer to nije nešto što možemo tolerirati. Vjerujem kako civilizacijske tekovine stoje na našoj strani te da ćemo i taj problem u jednom trenutku riješiti - rekao je Lajoš. Dotaknuo se i drugih narazjašnjenih tema koje bi mogle obilježiti godinu hrvatskog predsjedanja IHRA-om, poput povrata židovske imovine.

- U našoj općini vratili smo praktički svu imovinu koja je oduzeta tijekom Drugog svjetskog rata, ali i nakon njega, za komunističke vlasti. Postoje još neka otvorena pitanja vezana uz pojedince, iz razloga što je mnogo njih raseljeno, no to su neke pravne stvari koje će, vjerujem, prije ili kasnije biti riješene - zaključio je Lajoš.

Dragutin Kohn, dugogodišnji tajnik Židovske općine Osijek i pripadnik ugledne židovske obitelji koja je doživjela strašnu sudbinu etničkog progona u NDH, govorio je o jezivom iskustvu tijekom Drugog svjetskog rata.

- Rođen sam 1940., što znači da pripadam generacijama koje su preživjele holokaust. Jest da sam bio malen u to vrijeme, no nekih se stvari sjećam, prošao sam sve to, pa i tragediju s ocem koji je od prvog dana bio u partizanima, no nakon rata na dvije je godine završio na Golom otoku. Iako tada nisam bio svjestan svega, pričali su mi kako sam bio vrlo blizu smrti, uspio sam preživjeti zahvaljujući tome što mi je majka bila katolkinja u našem selu s pretežito katoličkim stanovništvom - rekao nam je Kohn.