Do 2040. godine smanjiti ambalažni otpad za 15 %
Objavljeno 24. ožujka, 2023.
Tvrtke smatraju da nije potrebno ograničavati uporabu ambalaža ako su reciklabilne
Zbog sve veće količine ambalažnog otpada Europska unija (EU) želi smanjiti njegovu potrošnju za 15 posto po glavi stanovnika po državi članici do 2040. godine.
Oko revizije relevantnog zakonodavnog okvira na sastancima Vijeća za okoliš u Bruxellesu vode se žustre rasprave. Između ostaloga, trenutačna verzija prijedloga uredbe veliku prednost daje biokompostabilnoj plastici te ograničava uporabu drugih vrsta ambalaže, iako su u potpunosti reciklabilne.
"Plastika na biološkoj osnovi, biorazgradiva plastika i plastika koja se može kompostirati, sve se češće pojavljuju kao alternativa konvencionalnoj plastici. No, naziv "bio" kod potrošača stvara percepciju da je takva plastika dobra za okoliš, što je samo donekle istina. Takva je plastika dizajnirana za razgradnju samo u određenim uvjetima, nekad i isključivo industrijskim uvjetima. Hrvatska gospodarska komora (HGK) s tvrtkama će raditi na izmjenama uredbe koja uzima u obzir nacionalne specifičnosti, tehnološke mogućnosti i prije svega pravo na izbor materijala koji su 100 posto reciklabilni", rekla je Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a.
S obzirom na značajan utjecaj na poslovanje tvrtki, radna mjesta i potrebna inovativna ulaganja, Predstavništvo HGK-a u Bruxellesu i Sektor za industriju i održivi razvoj HGK-a organizirali su online predstavljanje Prijedloga Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu, koje je održala predstavnica Europske komisije iz Opće uprave za okoliš Nataša Kačić-Bartulović.
Novi prijedlog Uredbe izazvao je iznimnu pozornost članica Hrvatske gospodarske komore, što potvrđuje i više od 250 sudionika na ovom događanju. Članice HGK-a pozdravljaju prijedlog nove Uredbe i njezine ciljeve, ali izražavaju protivljenje određenim člancima, kao što je zamjena reciklabilnih kapsula od aluminija s ambalažom od biokompostabilne plastike. Tvrtke smatraju da nije potrebno ograničavati uporabu ambalaža ako su 100 posto reciklabilne, kao što je primjerice fleksibilna folija. Nema potrebe ni za obvezom ugradnje reciklata u svu ambalažu, jer to u nekim slučajevima nije tehnološki moguće.
"Trenutačni prijedlog Uredbe uvelike se oslanja na tehnologiju industrijskog kompostiranja i infrastrukturu, čiji je doseg trenutačno ograničen te ne postoje jasni dokazi da kompostiranje postiže bolje rezultate od recikliranja", rekla je Pehnec Pavlović.
Posebno brine i dio uredbe koji omogućuje korištenje otpada u ponovnoj proizvodnji ambalaže za hranu budući da to otvara prostor za kontaminaciju, a proces koji bi to spriječio - kemijska reciklaža - nije još usavršen.
Hrvatska gospodarska komora okupit će sve zainteresirane tvrtke u radnu skupinu kako bi zajedno kreirali stajalište Hrvatske na prijedlog nove Uredbe, koje će se preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao glavnog pregovarača dostaviti Bruxellesu. Konačni sadržaj Uredbe od vitalnog je značaja za buduće poslovanje tvrtki. Utjecala bi i na proizvodne i uslužne djelatnosti - proizvođače i korisnike ambalaže, kao i na trgovinu i ugostiteljstvo. Z. Rupčić
STROŽE OBVEZE
Donošenje nove Uredbe značilo bi i strože obveze za proizvođače i korisnike ambalaže, tj. pronalazak alternativnih rješenja za ponovno korištenje ambalaže, kao i za korištenje reciklata u ambalaži. Za ugostitelje to znači da u svom prostoru neće smjeti koristiti jednokratnu ambalažu, za hranu i piće kao ni za začine, konzerviranu hranu i umake, vrhnje za kavu. Također, hoteli neće smjeti koristiti minijaturnu ambalažu za jednokratnu upotrebu. Predlaže se i proširenje povratne naknade, pa se postavlja pitanje gdje će se to odvijati, budući da su trgovine i sada u problemu zbog prikupljanja boca od pića i napitaka. U okviru Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo Europska komisija je lani u studenome usvojila prijedlog revizije relevantnog zakonodavstva.