Trenutačno se u Zagrebu provodi obnova na 148 projekata, odnosno 126 zgrada javnog sektora i 22 projekta prometne i komunalne infrastrukture, dok ukupna vrijednost aktualnih radova iznosi 2,3 milijarde eura, rekao je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u srijedu, na treću godišnjicu potresa u Zagrebu. Na sjednici Vlade rekao je i da je iz Fonda solidarnosti EU-a osigurano 683 milijuna eura za obnovu Zagreba, od čega je iskorišteno malo manje od 60 %, odnosno 400 milijuna eura. “S druge strane, ne možemo biti zadovoljni brzinom obnove privatne imovine, tj. višestambenih zgrada i kuća”, kazao je Bačić, dodavši da u svibnju kreće gradnja 14 zamjenskih kuća u Čučerju i Markuševcu te još sedam u Krapinsko-zagorskoj županiji. Kao pozitivan pomak, omogućen izmjenama Zakona o obnovi, ističe rast broja samoobnova. “Od 250 konstrukcijskih obnova koje su pred nama, 120 je u procesu samoobnove, što je izniman napredak”, rekao je. Na području Zagreba dosad je obnovljeno 2157 zgrada, a veći se broj odnosi na nekonstrukcijsku obnovu. “To nije samo popravak dimnjaka ili stubišta, prosječna vrijednost svake takve obnove je 9000 eura, a konstrukcijske 400.000 eura. Na nama je da činimo sve da građani budu sigurni te sve radimo prema pravilima građevinske struke”, zaključuje Bačić. Zagreb i šire zagrebačko područje potres je pogodio 22. ožujka 2020. godine u 6 sati i 24 minute, izazvavši velike štete na brojnim građevinama, dok su uznemireni stanovnici izišli na ulice u strahu od novih potresa. Zadobivenim ozljedama podlegla je 15-godišnja djevojčica, a ozlijeđeno je 27 osoba. Potres magnitude 5.5 prema Richteru (potom i jedan od 5.0 te niz manjih) izazvao je štetu na 25.000 objekata, a ukupna šteta je procijenjena na 86,4 milijarde kuna. H