Iako cijene rastu već godinu dana, a Vlada različitim mjerama pokušava ublažiti učinke inflacije, proizvođači i trgovci najavljuju nova poskupljenja.

Potrošači nemaju previše manevarskog prostora. Jednostavno rješenje za uštede, uz svakodnevna poskupljenja, sigurno ne postoji, no načina na koji se mogu ublažiti ima. Od kupnje na akcijama i sniženjima do planiranja kupnje, mijenjanja prehrambenih i potrošačkih navika, pa čak i do bojkota onih trgovaca koji ne poštuju prava potrošača.

Tanja Popović Filipović, voditeljica osječkog Centra za edukaciju i informiranje potrošača, smatra da je nezahvalno govoriti o uštedi kada se vide samo nova poskupljenja. "Moramo početi razvijati kulturu bojkota i prosvjeda kada su u pitanju naša ljudska prava. To radimo često kada su u pitanju neka druga prava, pa zašto ne bismo i kada su u pitanju prava potrošača. Itekako smo svjesni da je, posebice starijima, koji možda teže hodaju, teško razmišljati o bojkotu kvartovskih trgovina u kojima inače kupuju, pa i kada su u njima proizvodi nešto skuplji. Sada imamo i aplikaciju za praćenje cijena koju je razvilo Ministarstvo gospodarstva, imamo projekt ‘Tajni kupac‘ i nama je stalno dostupan svaki proizvod koji je poskupio, promijenio cijenu ili je pak na akciji. Tako da možemo prema tim parametrima odrediti gdje ćemo i što kupiti. Stalno očekujemo da institucije odrade svoje, što je potpuno u redu, ali i mi potrošači moramo početi promišljati na način da smo jako bitni u cijelom ciklusu i da moramo reći ‘sada je dosta, ne kupujemo, smanjujemo kupnju‘", pojašnjava Popović Filipović.

Kaže kako je nezahvalno savjetovati kako svatko u svom kućanstvu može smanjiti potrošnju, no svako kućanstvo trebalo bi napraviti šoping-listu potreba razrađenih po prioritetima. Bilo bi dobro planirati i jelovnik kada govorimo o određenim prehrambenim proizvodima, koristiti ostatke tako što ćemo ih prenamijeniti uz neko drugo jelo, pravilno zamrzavati i tako dalje, ističe voditeljica CEIP-a.Stručnjakinja za prava potrošača Dunja Maletić smatra da nema nekog univerzalnog savjeta zato što svaki kupac ima neke svoje navike kojih se teško odriče. "Netko će prihvatiti poneki savjet ili sugestiju, netko će se držati svojih navika čak i po cijenu da prođe skuplje, dok drugi neće bojkotirati kupnju proizvoda za koje smatra da su neopravdano poskupjeli uz obrazloženje da nekako mora prehraniti svoju obitelj. Istina je da među našim građanima nedostaje tog bojkota, a opet, s druge strane, svatko ima neki svoj razlog zbog čega to ne radi. Od slučaja do slučaja prosuđuje se je li takva inercija opravdana ili nije", kaže Maletić.

Za uštedu pri samoj kupnji naša sugovornica tvrdi da treba ići u češće kupnje, a ne u mjesečne velike nabave kada se kupi gomila namirnica čiji se dio do kraja mjeseca iz različitih razloga i baci.



"Savjetujem da se u kupnje ne ide nužno samo na akciji, odnosno jer je neki proizvod na akciji, jer se opet kupi veća količina čiji dio na koncu završi u košu. Ljudi, naime, znaju na akciji kupiti puno više nego što je potreba njihova kućanstva, a onda na koncu dio moraju baciti. Tada akcija i nije bila akcija što se tiče same uštede. Savjetujem i smanjenje kupovine gotove hrane u pekarama i restoranima. Naime, kada se kod kuće priprema užina, tu može doći do znatnih ušteda. To je bilo potvrđeno i kroz provedeno istraživanje, a pokazalo se pogotovo pri kupovanju u pekarnicama. Za blagdane i nedjeljne ručkove puno se više kuha nego što treba, a što je vezano uz neku našu tradiciju. To, međutim, opet znači da se više hrane baci - pojašnjava Maletić naglasivši da građani pri kupnji trebaju biti racionalniji. Smatra da su umirovljenici dosta revni prilikom praćenja kataloga trgovačkih lanaca koje dobivaju na kućne adrese.

"Mogli bismo reći da pobožno prate gdje i kada bi moglo biti neko sniženje ili popust. Posebno kada su u pitanju trgovine koje im se nalaze u blizini kako ne bi morali ići na drugi kraj grada da bi ostvarili uštedu. Ako ima više stvari koje su na popustu i ako je on značajan, možda se i isplati odlazak i potrošnja nešto malo goriva. Kupujete li, recimo, meso koje je 40 posto sniženo u usporedbi s redovnom cijenom, sigurno da se isplati napraviti taj odlazak. Svako kućanstvo zna što kupuje po kojoj cijeni i što nekome znači sniženje. Za nekoga je 30 posto veliko sniženje, a nekome je ono neznatno. Svaka obitelj pojedinačno treba odrediti svoje prioritete", poručuje Maletić.

Drži da su ljudi s pravom revoltirani, pogotovo što pojedinim trgovcima nabavna cijena proizvoda koje stavljaju na police i nije baš toliko narasla da moraju povećati prodajnu cijenu. "Iskorištavaju situaciju kako bi si nagomilali dobit. Nisu svi takvi, ali ih ima, a sve se to na koncu prebija preko leđa potrošača", zaključuje Maletić.