Banke u eurozoni moraju se brzo prilagoditi postroženoj monetarnoj politici, rekao je glavni bankovni supervizor Europske središnje banke (ECB) Andrea Enria. Predstavljajući godišnje izvješće ECB-a o nadzoru banaka, Enria je ustvrdio da je stanje banaka u eurozoni solidno, no upozorio je da se zbog oštrog rasta troškova zaduživanja tijekom 2022. banke više ne mogu oslanjati na jeftino financiranje i na rast financijskih tržišta. Povećanje kamatnih stopa i kvantitativno zaoštravanje traže od banaka da se usredotoče na likvidnost i na rizike financiranja, rekao je Enria u intervjuu priloženom izvješću, sastavljenom krajem veljače, prije previranja u globalnom financijskom sektoru, ističe ECB. Ako banke brzo ne prilagode mehanizme za upravljanje rizicima, “izazovnije okruženje za financiranje” moglo bi dovesti pod znak pitanja pretjerano jednostavne strategije, razvijene u razdoblju poticajne monetarne politike, upozorava Enria. “Prijeti opasnost da ih promjena ‘uhvati na krivoj nozi”, kaže. Podizanje troškova zaduživanja vjerojatno će pritisnuti netovrijednost banaka, napominje ECB u izvješću. “Banke bi trebale usvojiti solidne i konzervativne prakse u izradi modela upravljanja imovinom i obvezama kako bi se prilagodile promjenama u preferencijama i ponašanju potrošača kada se promijene kamatni režimi. Također bi trebale pažljivo pratiti rizike koji proizlaze iz osiguranja izvedenica od rizika”, rekao je Enria.

Izvješće supervizora pokazalo je da su velike banke u eurozoni u rujnu 2022. imale pokazatelj omjera osnovnog kapitala i mjere ukupne izloženosti u prosjeku od 5,2 %. Omjer je, povijesno gledano, nizak, ali je znatno viši no što se od banaka traži, stoji u izvješću. H