Voda ne prepoznaje granice i nužna je svim živim bićima, no ujedno je vrlo osjetljiv prirodni resurs. Stoga je važna zaštita i racionalno korištenje voda. Svatko od nas u obitelji, školi i zajednici, gradu ili državi, može pridonijeti promjenama odnosa i navika vezanih uz vode. Zbrajanjem svih takvih malih doprinosa možemo donijeti promjenu i na globalnoj razini te tako biti kotačić u očuvanju voda na našem planetu.

Dana 22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda kako bi se skrenula pozornost na važnost očuvanja ovog resursa te na potrebu za održivim korištenjem vode. Ovogodišnji Svjetski dan voda ima za cilj podizanje svijesti o potrebi očuvanja i zaštite ovog dragocjenog resursa, a jedan od važnih aspekata je restauracija vodotoka. Slogan Svjetskog dana voda 2023. godine je "Accelerating Change – Ubrzaj promjene".



Ovaj moto naglašava važnost bržeg djelovanja i preuzimanja odlučnih mjera kako bi se održalo održivo upravljanje vodnim resursima i osiguralo pravo na vodu za sve ljude na planetu, što je iznimno važno, s obzirom na sve veće prijetnje koje klimatske promjene predstavljaju za vodne resurse i njihovo upravljanje.

Klimatske promjene imaju značajan utjecaj na vodni režim i stanje ekosustava, posebno u rijekama. Porast temperatura i promjene u vrsti i količini padalina mogu dovesti do smanjenja vodostaja i protoka rijeka, a posljedično i dugotrajne suše te presušivanja poplavnih područja, a isto tako i do drugog ekstrema - poplave. Nedostatak vode, jednako kao i poremećaj u vremenskom rasporedu oborina, može imati ozbiljne posljedice na ekosustav, uključujući i gubitak bioraznolikosti, smanjenje broja vrsta i gubitak staništa mnogih organizama.

Poplave mogu imati ozbiljne posljedice na ljude, njihovu imovinu i infrastrukturu, stoga je važno uložiti napore u zaštitu i pripremu za takve situacije.

Vodotoci igraju ključnu ulogu u vodnom ciklusu i očuvanju kvalitete vode, ali isto tako su važna staništa za mnoge vrste životinja, uključujući ribe, vodozemce, rakove i ptice.

Hrvatske vode su prepoznale ovaj sinergijski učinak i taj pristup primjenjuju provodeći svoje temeljne zadaće, a to su obrana od poplava, očuvanje dobrog stanja voda, kao i razvoj mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Postizanje ravnoteže između potreba čovjeka i očuvanja bioraznolikosti u kontekstu upravljanja vodotocima može biti izazovno, posebno u svjetlu klimatskih promjena koje utječu na hidrološke uvjete. Međutim, postoje neki pristupi koji se mogu koristiti kako bi se postigla ta ravnoteža.

Jedan od pristupa koji su prepoznale i primjenjuju Hrvatske vode je integrirano upravljanje vodama, što uključuje sve aspekte upravljanja vodnim resursima, uključujući upravljanje poplavama, vodnim resursima, zaštitu voda, navodnjavanje, ribarstvo, energetiku i turizam. Upravljanje rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj provodi se na način koji je povoljan za okoliš i prirodu, jer očuvanje vlažnih staništa može pomoći u smanjenju rizika od poplava, smanjenju erozije obala i poboljšanju kvalitete vode, a očuvanje bioraznolikosti vodotoka i vlažnih staništa ključno je za održavanje ekosustava i osiguravanje stabilnosti ekoloških procesa.

U okviru tih nastojanja Hrvatske vode provele su i provode brojne projekte revitalizacije, koristeći EU sredstva iz LIFE programa, Interreg prekogranične suradnje, a pozivom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pruža se mogućnost korištenja nepovratnih sredstava u stopostotnom iznosu iz Mehanizma za oporavak i otpornost kroz NPOO – Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Sredstva su namijenjena za financiranje provedbe projekata smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama kojima se povećava učinkovitost upravljanja vodama i poplavnim rizicima, ponajprije koristeći, gdje god je to moguće, tzv. zelene mjere, čime se neposredno štite životi, zdravlje i imovina stanovništva Hrvatske.

Isto tako, navedeni projekti osigurat će poboljšanje stanja površinskih i podzemnih voda, odnosno uspostaviti najmanje dobro ekološko stanje voda, revitalizirati vodotoke i uspostaviti prirodnu funkciju rijeka, prije svega na područjima NATURA 2000 kako bi se potencirali sinergijski efekti zaštite prirode i voda, a potom i ostalih područja.

Program će se provesti kroz dvije programske sastavnice - Smanjenje rizika od štetnog djelovanja voda na području Hrvatske te Revitalizacija slatkovodnih sustava.

Na temelju poziva za "Financiranje projekata smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026.", Hrvatske su vode nominirale devet projekata, koji su u različitim fazama.

Projekti čija je provedba u tijeku su:

-      Uređenje retencije Stara Drava s ciljem smanjenja rizika od poplava nalazi se na području općine Bilje

-      Revitalizacija rukavca rijeke Drave Halaševo

-      Uređenje retencija na području Virovitičkih jezera.

Usporedno s projektima čija je realizacija počela, pripremljeni su projekti koji su pred dodjelom nepovratnih sredstava.

-      Uređenje starog korita rijeke Drave u Osijeku

-      Restauracija područja Biljskog rita

-      Restauracija područja Zmajevačkog rukavca

-      Obnova rukavca na rijeci Dravi na lokaciji Miholjački Martinci.



Tijekom 2023. godine planira se objava javnog nadmetanja za radove koje se planira završiti do kraja 2025. godine. To su:

-      revitalizacija starog rukavca rijeke Drave na lijevoj obali od rkm 22+795 do rkm 23+600 – Otok ljubavi

-      restauracija Petrijevačke bare.

Zahvatom se planira izmuljenje korita uklanjanjem mulja te uređenje pokosa retencije, u duljini od 5,280 km. Uklanjanje mulja obavlja se plovnom mehanizacijom (refulerom). Pokosi se rade kao ekostabilizacija obale drvenim trupcima, a prostor između trupaca pregrađuje se horizontalnim trupcima i fašinskim kobama.

Uklanjanje mulja iz retencije pozitivno će utjecati na povećanje retencijskog prostora, kvalitetnije upravljanje vodnim režimom, dotok vode u područje biljskog rita i održivi razvoj područja jedinice lokalne samouprave u smislu razvoja kontinentalnog turizma (zaokruživanje cikloturističe rute, uređenje izletišta i razvoj sportskog ribolova).

Radovi su započeli 1. 9. 2021. godine, a završit će do kraja 2025. godine.

 

U cilju poboljšanja stanja rukavca planira se provesti i revitalizacija rukavca Halaševo uklanjanjem mulja iz južne bare, što će povećati vodnu površinu i volumen bare te očistiti kanale od nanosa radi omogućavanja dotoka vode iz Drave i pri nižim vodostajima kako bi se osigurala češća izmjena, nadopunjavanje i osvježavanje rukavca vodom iz rijeke Drave, kao i veća protočnost tijekom godine.

Radovi se provode u dvije faze, prva faza revitalizacije započela je 2019. godine i iz sjeverne bare uklonjena je većina planiranog sedimenta, a spojni greben između južne i sjeverne bare prokopan je do polovine svoje duljine na projektiranu kotu, što je i konačna kota budućeg jezera. Potpunim prokopavanjem spojnog grebena spojit će se sjeverna i južna bara u jedinstvenu vodenu površinu.

Radovi druge faze revitalizacije su u tijeku i izvode se na južnoj bari. Sadrže proširenje vodne površine i volumena južne bare prema sjeveru do nekadašnjeg ruba rukavca.

Nakon završetka radova, revitalizirane vodene površine povećat će se na ukupnu površinu od oko 23,9 ha. Zahvat se odnosi na područje sjeverne i južne bare te spojno područje između njih, kao i na područje sjevernog i južnog spojnog kanala. Zahvatom će se izmuljiti južna bara, očistiti sjeverni i južni spojni kanal, na način da se iz njih ukloni drvna masa, mjestimično strojno izmulji nanos iz dna kanala debljine do 30 cm, kako bi se omogućio nesmetan protok vode.

Planirani dovršetak radova je do kraja 2025. godine.

 

Virovitička jezera predstavljaju kompleks od 12 jezera i močvara okruženih šumom, smještenih na udaljenosti od cca 4 km jugozapadno od grada Virovitice. Jezera su izgrađena kaskadno na brdskom bujičnom potoku Ođenica i rasprostiru se na površini od 86,14 ha.

Zbog erozijskih procesa i taloženja lišća nastaje mulj koji se taloži na dno jezera i postaje plodno tlo za barske biljke koje uspijevaju u plitkoj vodi i pridonose procesu taloženja sedimenta na dnu jezera i s vremenom je došlo do djelomičnog zatrpavanja jezera sedimentom. Takvi uvjeti su pogodovali povećanju trofije jezera i razvoju biljne vegetacije u njima, što je još više otežalo transport vode i obogaćivanja jezera svježom vodom, odnosno došlo je do postupnog provođenja jezera u močvare.

Predmetnim zahvatom planira se unapređenje sustava obrane od poplava na slivu Ođenice, uređenje vodnog režima sliva za potrebe obrane od poplava i višenamjensko korištenje. Zahvat obuhvaća rekonstrukciju retencije Razbojište, izgradnju akumulacije Ribnjak te revitalizaciju Virovitičkih jezera, povećanjem prostora akumulacije - retencije izmuljivanjem, čija je svrha kontrola hranjivih tvari, uklanjanje toksičnih tvari i uklanjanje makrofita.

Tehničko rješenje temeljeno je na oporavku jezera nakon sukcesije. Nastoji se povećati prostor akumulacije - retencije izmuljivanjem hidrauličkim bagerima i refulerima, sa svrhom kontrole hranjivih tvari, uklanjanja toksičnih tvari te uklanjanja makrofita.

Radovi su započeli ispuštanjem vode i izlovom ribe, a planirani rok završetka je do kraja 2025. godine.